Često je povratna informacija presudna u opredeljenju stočara da koriste ovu ili onu hranu za ishranu stoke. Tako iskustvo sa terena pokazuje da uvođenje senaže u ishranu krava povećava mlečnost i to 0,5 litara po jednoj četvrti vimena, po jednoj muži.
Često je povratna informacija presudna u opredeljenju stočara da koriste ovu ili onu hranu za ishranu stoke. Tako iskustvo sa terena pokazuje da uvođenje senaže u ishranu krava povećava mlečnost i to 0,5 litara po jednoj četvrti vimena, po jednoj muži.
Imajući u vidu sve prednosti senaže u odnosu na druge vidove pripremanja stočne hrane, preporuka je da se što je moguće brže i masovnije pređe na spremanje senaže za ishranu stoke. Šta je to što karakteriše ovo hranivo? Pre svega, to je sadržaj vlage, koji je od 40 - 60% Kod silaže je taj procenat 60 - 70 dok je kod sena oko 30 odsto. Senaža se sprema od višegodišnjih leguminoza, travno leguminoznih smeša i trava.
Konkretno, priprema senaže odvija se tako što se prvo masa ujutro pokosi, ostavi da provene do predveče, a onda se pred kraj dana prosušena masa kupi i stavlja u objekte. Na taj način dobija se hranivo odlične hranljive vrednosti, kod kog je većina hranljivih sastojaka sačuvana, a kvalitet odličan. Što se tiče objekta, može da se koristi i objekat za silažu. Naravno, može da se pravi i novi, ali on poskupljuje proizvodnju pa se zato preporučuje korišćenje već postojećih objekata. Kada se dotera, masa se istovari u objekat, a zatim dobro sabije gaženjem traktorima ili na drugi način, isto kao pri spremanju silaže. I ovde je cilj stvaranje anaerobne sredine, kako se masa ne bi pokvarila i kako bi se što duže održao kvalitet hraniva. Dužina isečene biljke je oko 1,5 cm.
Dosta lakše i savremenije je kupiti mašinu koja sama pakuje provenutu masu, oblaže je najlonom i automatski stvara vakuum. Tako se prave bale senaže teške 400 kg. One se transportuju prednjim traktorskim vilama, mogu da se lageruju bilo gde, a mogu dugo i da traju. Cena te opreme za pravljenje senaže je oko 250.000 dinara što je relativno pristupačno.
Ovako spremljena stočna hrana zadržava visok procenat proteina i energije. Nema krunjenja listića biljaka (a tu je najviše proteina) kao pri pravljenju sena i nema straha od uticaja loših vremenskih prilika na kvarenje hraniva. U odnosu na silažu, senaža ima veću vrednost jer je manje vlage pa je po jedinici površine više hranljivih materija. Dokazano je da senaža ima hranljivih materija kao najbolje spremljeno seno, a posao oko pravljenja senaže je daleko manji, što je još jedan značajan momenat koji daje prednost ovakvom načinu spremanje hrane za stoku, a to je pre svega ekonomičnost.
Dobro spremljena senaža može dugo da zadrži kvalitet, a pravilno izuzimanje je kao kod silaže - odozgo na dole najmanje 30 centimetara dnevno. Posle toga opet naravno ide dobro zatvaranje mase, savetuje diplomirani inženjer stočarstva, Goran Joksić, iz PSSS Kragujevac.
Izvori
Tagovi