Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pašnjaci
  • 11.02.2021. 16:00
  • Vojvodina

Ispaša u Vojvodini - put ka ekonomičnijem uzgoju stoke

Ispašom se dosta smanjuju troškovi oko pripreme hrane, sprečavaju se mnoge bolesti i životinje su duže produktivne.

Foto: Depositphotos/ivan_dzyuba
  • 1.029
  • 526
  • 0

Pašnjaci su najstariji tip poljoprivrednih površina koje su gusto obrasle različitim biljnim vrstama. Kod nas se najviše koriste pri ekstenzivnom načinu uzgoja stoke, međutim pašnjacima se u razvijenijim zemljama sveta sve više poklanja pažnja.

Prema poslednjem popisu poljoprivrede iz 2012. godine, u Vojvodini je bilo oko 86.000 hektara zemljišta pod pašnjacima. Ovakav način ishrane je pogodan za sve vrste životinja, naročito za goveda, ovce i koze, a u poslednje vreme sve više i za živinu. Neke rase domaćih životinja se mogu tokom cele godine uzgajati pašnjačkim načinom, međutim u našoj zemlji je to ređi slučaj.

Najčešće se primenjuje kombinovano držanje, gde se stoka na pašnjake izvodi od aprila do oktobra ili novembra, u zavisnosti od vremena, a tokom zime je zatvorena u stajama.

Najefikasnije pregonsko napasanje stoke

Postoje tri tipa napasanja stoke; slobodno, poluslobodno i pregonsko ili rotaciono napasanje. Profesorka sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Nada Plavša u svojoj knjizi "Higijena i preventiva bolesti" (Novi Sad, 2012.) navodi da je najefikasniji način pregonsko, odnosno rotaciono, gde se celokupna površina podeli na manje pašnjake, koji se mogu ograditi stabilnom ogradom, a češće električnim pastirom.

Kod ovog pregona minimalna preporučena površina po grlu je 100 m2, i ovakvim načinom se sa jednog hektara pašnjaka može od aprila do juna snabdevati tri do pet uslovnih grla, od juna do avgusta dva do tri grla, a od avgusta do kraja paše dva grla.

Kod pregona minimalna preporučena površina po grlu je 100 m2 (foto: J. El Omari)

U pogledu sastava, u ishrani pašnjak bi trebao i u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu da zadovolji potrebe životinja. Mlada zelena hraniva sadrže visok procenat vode i organskih materija u odnosu na prezrele biljke koje imaju manje proteina i slabije su biološke vrednosti. Zbog toga što je paša bogata kalijumom, a siromašna natrijumom životinjama se na paši mora davati NaCl-obična so, bilo kao dodatak koncentrovanim hranivima ili u obliku kamene soli.

Da bi pašnjaci ostali kvalitetni tokom dužeg niza godina, potrebno ih je negovati. Đubrenje bi trebalo izvoditi svakog proleća pre kretanja vegetacije, pri čemu se mora voditi računa da ne dođe do trovanja životinja određenim elementima koji su u visokoj koncentraciji.

Neke korovske vrste dobro podnose gaženje, svojim alelopatskim materijama odbijaju stoku, a na plodnim zemljištima veoma brzo rastu i donose velike količine semena pri čemu su u velikoj prednosti u odnosu na ostale biljke na pašnjacima.

Radovi na pašnjacima: Šta je potrebno obaviti pre prolećne ispaše?

Stoga je njihovo uklanjanje i sprečavanje širenja neophodno. Pre kretanja vegetacije poželjno je da se odradi plitko drljanje i valjanje pašnjaka. Time se obavlja aeracija površinskog sloja zemljišta, razbijaju se krtičnjaci i pospešuje se bolji rast i razvoj biljaka. Ukoliko je potrebno na određenim mestima popraviti sklop sejanjem novih biljaka, a na nižim terenima na kojima se posle obilnijih padavina pojavljuje voda na površini, napraviti kanale kako bi se što pre povukla.

Ispaša značajna za higijenu i zdravstveno stanje stoke

Prednosti pašnjačkog načina držanja stoke se ogledaju u više aspekata, pre svega u ekonomskom pogledu gde se ispašom dosta smanjuju troškovi oko pripreme hrane u odnosu na samo stajsko držanje, životinjama se pruža mogućnost slobodnog kretanja što je od velikog značaja za higijenu i zdravstveno stanje, a imaju i izbor hrane po volji.

Ispašom se smanjuju troškovi oko pripreme hrane 

Sprečavaju ili se smanjuju mnoge bolesti koje su karakteristične za stajsko držanje i smeštaj velikog broja životinja u malom prostoru, kao što su rahitis, osteomalacije i alotrofije, naglašava Plavša. Životinje su na otvorenom izložene sunčevim zracima čime dolazi do većeg stvaranja vitamina D i eritrocita.

Za mlađe uzraste životinja, naročito ždrebad, slobodno kretanje je preduslov za normalan razvoj mišića, kostiju, zglobova i drugo. Krave hranjene na pašnjacima daju veće količine mleka koje je pritom i boljeg kvaliteta, a muška priplodna grla duže ostaju u dobroj kondiciji.

Loš kvalitet pašnjaka dovodi do bolesti

Nedostaci pašnjačkog načina života se pre svega ispoljavaju na onim površinama koje su lošeg kvaliteta, koje se ne održavaju, te u određenim slučajevima mogu predstavljati izvor prouzrokovača oboljenja. Životinje se mogu inficirati direktnim kontaktom sa prouzrokovačem ili preko posrednika; pasa, insekata, puževa, a bolesti koje se pritom mogu javiti su metiljavost, antraks, salmoneloza, paratuberkuloza, besnilo, anemija konja i ostalo.

U divljini Suve planine krave i konji slobodno pasu - vuk je "sanitarac"

Ukoliko su pašnjaci lošeg kvaliteta i raznovrsnosti biljaka, može doći do mnogih metabolitičkih poremećaja kao što su proliv, naduv stoke, pašna tetanija, ali i do nedostatka nekih od elemenata u organizmu. Na pašnjacima se mogu javiti i povređivanja između životinja, naročito rogatih, a kod konja i udaranje kopitima.

Ukoliko postoji mogućnost mešanja stada sa više različitih gazdinstava na istom pašnjaku, pre izgona bi trebalo izvršiti detaljan veterinarski pregled, jer ukoliko je jedna životinja zaražena bolest se proširiti i na ostale.

Uslužno čuvanje stoke

Porodica Reznić na svom salašu koji je 13 km udaljen od Bečeja, uzgaja stoku kombinovajući pašnjački i stajski način držanja. Oko salaša poseduju 50 hektara pašnjaka na kojima čuvaju svoje krave, konje, svinje i živinu, ali i uslužno čuvaju stoku tokom godine domaćinima koji nemaju uslova za držanje životinja na svojim gazdinstvima ili na ovaj način pronalaze bolju ekonomsku računicu.

Na 50 ha pašnjaka Reznići čuvaju svoju, ali uslužno i tuđu stoku (foto: Dina Reznić)

Polovinom aprila svoju stoku dovode na salaš Reznića gde ostaje tokom čitave godine, a dogovor je takav da se ishrana zasniva samo na ispaši, dok Reznići svoju stoku dodatno prihranjuju jer imaju muzna grla. Sva stoka na salašu je zajedno smeštena u velikim objektima, iz kojih se ujutru oko sedam sati ispušta na pašu i čuvaju do 12 sati, kada ih vraćaju na salaš, poje i zatvaraju sat do sat i po vremena zbog visokih temperatura u najtoplijem delu dana tokom leta.

Popodne se opet izvode na pašu sve do sedam sati uveče, vraćaju ih na salaš zbog muže svojih grla, a nakon toga ih sve zajedno zatvaraju tokom noći. Stoka je na salašu sve do polovine decembra, a onda ih vlasnici zajedno sa podmlatkom odvode svojoj kući.

Domaćini su zadovoljni saradnjom koju ostvaruju sa porodicom Reznić, pa im sada već svakog proleća dovode stoku. Cena čuvanja je 800 dinara mesečno po svakom grlu, i njom su svi zadovoljni. Broj grla svake godine varira, ali minimum koji su čuvali je 70 krava, a ranije su uslužno čuvali i do 300 ovaca, međutim taj broj se s vremenom smanjivao.

Čuvanje naplaćuju 800 dinara mesečno po grlu

"Ne praktikujemo da držimo preveliki broj stoke na čuvanju, jer nemamo toliki kapacitet štala, a problem se može javiti i preko leta kada su visoke temperature", objašnjava Dina Reznić.

Porodica ima korektnu saradnju i sa veterinarskom službom i kad god su imali problem sa nekom od životinja na farmi, veterinari su brzo došli i rešili ga.

Reznići uslužno čuvanje stoke na svojim pašnjacima vide kao dobar posao i značajan izvor prihoda mesečno, s obzirom da je u okolini teško pronaći stalno zaposlenje.


Tagovi

Pašnjaci Ispaša Dina Reznić Čuvanje stoke Održavanje pašnjaka Uzgoj stoke


Autor

Dimitrije Jovanović

Više [+]

Student master studija na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. U poljoprivredi se vodi načelom da uspešna proizvodnja zavisi kako od teorijskog znanja tako i od dobre poljoprivredne prakse.


Partner

Agroklub d.o.o SRB

Bulevar oslobođenja 78, 21000 Novi Sad, Srbija
e-mail: info@agroklub.rs web: https://www.agroklub.rs/