• Livadsko seno
  • 26.09.2020. 08:00
  • Kolubarski okrug, Mratišić, Valjevo

Kako proizvesti kvalitetno seno za stoku pravilnim đubrenjem livada?

Valjevski kraj je područje u kome je u najvećoj meri zastupljeno stočarstvo, a prirodne karakteristike područja, pre svega livadska prostranstava, daju dobru osnovu da se uz primenu đubriva dobija kvalitetnije seno za ishranu životinja.

Foto: Sanja Dovečer
  • 125
  • 26
  • 0

Uzgajivači stoke, pre svega ovaca i muznih krava, ali i oni koji se bave tovom junadi, kao osnov ove vrste poljoprivredne proizvodnje, moraju da obezbede dobru ishranu životinja. Kada se govori o hranivima, teško je ne uzeti u obzir cenu stočne hrane. Jedna od mogućnosti je da gazdinstva sama proizvode kabastu stočnu hranu čime će smanjiti troškove, a podići kvalitet. 

Dve decenije trajalo je istraživanje u selima u okolini Valjeva i Osečine, na koji način se đubrenjem prirodnih livada i pašnjaka mineralnim đubrivima, može doći do većih prinosa sena. 

"U protekle dve decenije ogledi su bili postavljeni u selima Babina luka, Carić, Gola Glava, Donja Bukovica, Donje i Gornje Leskovice, Lelić i Taor. Rezultati su bili iznad očekivanih, pre svega u smislu popravljanja sastava svih biljnih vrsta koje rastu na prirodnim livadama i pašnjacima. Što se tiče prinosa zelene mase i sena pokazalo se da se oni kreću u rasponu od 1:6 u korist kontrolnih parcela u odnosu na one koje nisu đubrene", kaže Radosav Vujić, stručni saradnik za stočarstvo u Poljoprivrednoj i savetodavnoj službi Valjevo.

Redovnim đubrenjem za sigurne prinose

Redovnim đubrenjem livada i pašnjaka može se dobiti prinos od čak sedam tona sena po hektaru. Tokom istraživanja je otkriveno da ako se samo jedne godine napravi prekid u đubrenju, prinos bi bio prepolovljen, a bez ikakve primene đubriva prinos dostiže tek 1,8 tona po hektaru.

Ako se jedne godine napravi prekid u đubrenju, prinosi bi bili prepolovljeni

"Ovo je jedna jeftina mera pomoću koje može da se poveća prinos zelene mase, a samim tim i prinos sena. Time se obezbeđuje jeftinija, ali kvalitetna kabasta stočna hrana za ishranu ovaca i goveda." 

Kako đubriti?

Količina azota, fosfora i kalijuma koji treba dodati zemljištu varira i zavisi od visinske zone kao i hemijskog sastava. Na osnovu hemijskih analiza uzoraka zemljišta koje se nalazi pod livadama i pašnjacima, došlo se do zaključka da su optimalne količine koje treba dodati 130 do 140 kilograma azota po hektaru, 70 do 80 kilograma fosfora i 50 do 60 kilograma kalijuma.

Da bi se dobio što bolji kvalitet, mora se odabrati i adekvatno vreme za primenu đubriva, a to pre svega zavisi od sastava biljnih vrsta koje rastu na tom području i ekoloških uslova. 

Nakon prekida đubrenja može doći i do degradacije biljnog pokrivača

Tokom istraživanja došlo se do zaključka da nakon primene đubriva na livadama i pašnjacima, u senu ima oko 67 odsto dobre trave, 12 dobre leptirnjače i oko šest odsto dobrih zeljastih biljaka, dok je procenat bezvrednih i beskorisnih biljaka manji od 14 odsto. Ukoliko se izostane sa primenom đubriva, analize su pokazale da se povećava procenat bezvrednih biljaka u senu.

Takođe se došlo do zaključka da nakon prekida đubrenja, travnjak slabi, proređuje se i dolazi do degradacije biljnog pokrivača.

Stočari sami proizvode veće količine kabaste hrane

U mioničkom kraju prvi otkosi sena bili su nešto slabiji, ali zato lucerki nije smetala prolećna suša.

"Imao sam četiri otkosa lucerke i sigurno će biti još jedan. Za silažu je skinut kukuruz sa 10 hektara i kvalitet je najbolji u odnosu na proteklih 10 godina. Mislim da bi ova godina mogla biti dobra, samo da su cene poljoprivrednih proizvoda bolje, pre svega mislim na tov bikova i mleko", kaže Milan Milaković, stočar iz sela Mratišić kod Mionice.

 Senaža spas za brdovite krajeve - kako je kvalitetno spremiti?

Stočari, u cilju smanjenja troškova, prihvataju i savete stručnjaka da sami proizvode značajne količine kabaste stočne hrane. 

"Postoje kulture koje se mogu sejati u jesen, a u proleće, kada se one skinu, može se posejati silažni kukuruz, tako se dobijaju dve žetve godišnje sa iste parcele. To na primer, može biti stočni grašak i ječam od kojih se u proleće može pripremiti kvalitetna senaža", kaže Vujić.

Kada se koristi senaža u ishrani muznih krava, mlečnost im se povećava i do 25 odsto, što nije zanemarljivo, a značajne su i uštede jer se smanjuje količina koncentrata u ishrani. Ovakav vid ishrane u potpunosti zadovoljava dnevne potrebe za proteinima, koji su inače deficitarni u ishrani svih domaćih životinja. 


Foto prilog


Tagovi

Ispaša Livade Kabasta stočana hrana Đubrenje livada Seno Milan Milanković Pašnjaci Radosav Vujić


Autorka

Sanja Dovečer

Više [+]

Novinarka sa iskustvom od 18 godina. Upoznata sa stanjem i kretanjima u oblasti poljoprivrede na području Valjeva.