Pretraživanje tekstova
Od 50 najvećih, njih skoro polovina dolazi iz samo jedne zemlje. Kako stoji Evropa na ovoj listi?
Pedeset najvećih svetskih proizvođača svinja ukupno drži skoro 16,5 miliona ovih životinja što je povećanje od 635.428 grla u odnosu na prethodnu godinu, stoji na spisku kojeg je objavila kompanija "Genesus".
Prvi ima 2.815.000, a poslednji 100.000 svinja.
Od njih 50 čak 24 imaju sedište u Kini, 12 u SAD-u, četiri u Brazilu, po tri u Španiji i Rusiji, dva u Tajlandu, po jedan u Čileu i Južnoj Koreji.
Listu predvodi "Muyuan Foodstuff" iz Kine s 2.815.000 krmača. U 2022. kompanija je proizvela 61,2 miliona i zaklala 7,36 miliona svinja. Na drugom je mestu takođe kineska kompanija, "Wen's Food Group" s duplo manje, tačnije 1.400.000 grla. Ali, beleži povećanje od 300.000 jedinki u odnosu na prethodnu godinu.
Treći najveći mega proizvođač je američki "Smithfield Foods/WH Group", koji je u 2022. imao 1.225.000 svinja.
Dakle, od njih 50 samo su tri u Evropskoj uniji, tačnije Španiji - na 19. mestu "Vall Comapys" (260.000 grla), na 29. "Costa Food Group" (155.000) i 43. "Grupo Jorge" (105.000).
Još dva mega proizvođača su u evropskom delu Rusije, "Miaratorg" na 17. mestu (280.000 grla) i "Sibagro" na 41. (110.000).
Tagovi
Top 50 Najveći uzgajivači Uzgajivači svinja Kina uzgajivač Svinje globalno Svinjogojstvo u Evropi
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Proizvodnja mleka u Srbiji trenutno beleži višak, što dodatno komplikuje situaciju na tržištu, ocenjuju stručnjaci. ”Ovo je doba godine kada se završava teljenje krava i proizvodnja mleka je najveća, a stiglo je i zeleno hranivo na njivama,... Više [+]
Proizvodnja mleka u Srbiji trenutno beleži višak, što dodatno komplikuje situaciju na tržištu, ocenjuju stručnjaci. ”Ovo je doba godine kada se završava teljenje krava i proizvodnja mleka je najveća, a stiglo je i zeleno hranivo na njivama, što takođe doprinosi povećanoj proizvodnji”, kaže Nenad Budimović, sekretar Udruženja za stočarstvo Privredne komore Srbije. Iako su otkupne cene mleka najviše u regionu, izvoz i dalje zaostaje za uvozom, delom i zbog prisustva aflatoksina u mleku. Budimović ističe da je neophodno zajedničko delovanje svih aktera kako bi se smanjio nivo ovih toksina i povećao izvoz. Upozorava i na potrebu za dugoročnom i realnom strategijom razvoja mlečnog govedarstva. #proizvodnjamleka
Foto: Pixabay