Pretraživanje tekstova
So je vrlo bitna za normalizaciju kiselinsko-bazne ravnoteže u organizmu, pravilnu funkciju mišića, probavnog i nervnog sistema.
Raznovrsna stočna hrana i različite komponente obroka osiguravaju visokomlečnim grlima da namire sve potrebe za hranjivim materijama, vitaminima i mineralima. Jedan deo troši se na uzdržne i regulaciju metaboličkih potreba, a drugi na produktivnost, odnosno na proizvodnju mleka. Samo jedna od komponenti da fali ili je u nedovoljnim količinama poremetiće i uzdržne i metaboličke potrebe, stvoriti rizik od pojave bolesti, a sa druge strane smanjiti proizvodnju.
Sve neophodne hranljive materije i vitamine krava unosi ishranom, najčešče na otvorenom ispašom ili preko gotovih obroka na farmi. Takva ishrana, mora sadržavati so, običan natrijum hlorid (NaCl) ili poznatiju kao kuhinjsku. Naročito im se mora osigurati so na ispaši jer je to jedini mineral koji one ne akumuliraju u organizmu i bukvalno im stalno mora biti dostupan.
Kada je u pitanju način i unošenje soli, najbolji pokazatelji su kada je grlima ostavljena mogućnost konzumiranja po volji (Ad libitum), lizanjem takozvanih slanih kocki ili slanog kolača. Životinje su vrlo specifične kada je reč o ovom mineralu (NaCl). Ukoliko im ostavite da uzimaju hranu po volji, neće prestati da jedu dok sve ne pojedu. Takav jedan period onda ih dovodi u stanje pregojaznosti, viška energije i smanjenja produktivnosti.
Ali kada je so u pitanju, krave znaju same dnevne potrebe. Ako im je ostavljena slana kocka lizaće jedno vreme i onog momenta kada namire, a tačno znaju kada je to, prestaju sa lizanjem. Nema potrebe za strahom od prekomernog konzumiranja i pojave trovanja, a i ako se to desi dovoljno je da imaju neometan pristup pitkoj vodi, obzirom da se so izlučuje svakodnevno iz organizma.
Visokomlečna grla na farmama uglavnom dnevno dobijaju isplaniran obrok sa tačno raspoređenim komponentama, koje zadovoljavaju potrebe za energijom, proteinima, mastima, vitaminima, mineralima u skaldu sa proizvodnim normama i starosti životinje. U takvim obrocima tačno se zna da se so za pomenuta grla dodaje u količini od minimalno 30 do 40 grama dnevno.
Međutim na ispaši krave nemaju osigurane količine soli kao što je to slučaj na farmi, stoga je vrlo bitno slane kocke okačiti na ogradu ili obližnja stabla u visini da se mogu neometano lizanjem namiriti dnevne potrebe.
Zimi životinje često ližu so na putevima, na šta obratiti pažnju?
Ona je vrlo bitna za normalizaciju kiselinsko - bazne ravnoteže u organizmu, pravilnu funkciju mišića, probavnog i nervnog sistema. Ako malo dalje izanaliziramo i pojednostavimo ulogu soli u organizmu, to je da svakoj ćeliji, učestvujući u metaboličkim procesima osigura da dobije potrebne korisne materije.
Farmer vrlo lako može uočiti njen nedostatak i izraženu potrebu krava za ovim mineralom, obzirom da vrlo brzo dolazi do poremećaja reproduktivnog sistema, smanjenog apetita i u konačnici manjka proizvedenih litara mleka.
Tagovi
Lizanje soli Komponente obroka Kuhinjska so Visokomlečna grla Ispaša Ishrana po volji Ad libitum
Autor
Više [+]
Magistar Poljoprivredno-prehrambenog univerziteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odseku Tehnologija uzgoja životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.