Pretraživanje tekstova
Meso kunića, iako jedno od najzdravijih, slabo je zastupljeno na srpskom tržištu. Takođe, nema ni dovoljno farmi koje uzgajaju ovu vrstu životinja. Do kraja godine u planu je otvaranje prve klanice kunića u Srbiji.
Meso kunića jedno je od najmanje prisutnih na srpskom tržištu. U našoj državi postoji veoma mali broj farmi koje se bave uzgajanjem ove vrste mesa. Jedna od najvećih se nalazi u Jelenči kod Šapca, a ona u toku godine proizvede oko 20 hiljada kunića.
Portparol farme "Hajkom Rabit" u Jelenči Nemanja Pavlović rekao je da oni uzgajaju kuniće koji su namenjeni isključivo za ishranu ljudi i to francuskog hajkuma i belog panona. On je objasnio da ove vrste kunića mogu biti i kućni ljubimci, ali da su ipak po genetici prvenstveno namenjeni za ishranu. Pavlović je naglasio da između kunića i zečeva postoji razlika i da se ona ogleda u tome što zečevi imaju duže noge i duže uši.
Kunićari u Grupaciji za krznašice i kuniće Privredne komore Srbije
Ivan Đurđević sa "Hajkom Rabita" objasnio je da kunići nisu ni zahtevni za ishranu. "Jedu granuliranu hranu, kontrolisanog biljnog porekla. Daje se šargarepa, jabuka s vremena na vreme, zbog nekih vitamina koji su njima potrebni. Za oko tri meseca uspeju da dođu do tri kilograma težine", rekao je Đurđević za RTS i dodao da se ove životinje brzo razmnožavaju što pokazuje podatak da ženka u jednoj godini okoti i do 80 mladunaca.
Meso kunića je inače najzdravije meso zbog toga što ne sadrži masnoću i holesterol. Pavlović je naglasio da malo ljudi uopšte i zna koliko je zapravo bitno konzumirati ga.
"Malo ljudi zna da je meso kunića, kada su u pitanju nutritivne vrednosti u samom vrhu. Dvadeset dva grama proteina na 100 grama mesa, nula procenta masti. Naša ciljna grupa su svi“, rekao je Nemanja Pavlović i dodao da bi ovo meso trebalo da u ishrani koriste pre svega sportisti, deca i srčani bolesnici.
Ranije je za Novosti potpredsednik Udruženja Panon Milan Pavlović naveo da je u Srbiji baš malo razvijeno konzumiranje kunića rekavši da se ovo meso najviše koristi u ishrani u Francuskoj, Španiji, Italiji i Engleskoj.
On je posebno istakao da je uzgoj kunića veoma isplativ. "Ima ljudi koji samo od toga žive, jer je zarada više nego dupla. Otprilike, ko ima farmu od nekih 50 ženki u priplodu, mesečno ima čistih oko 500 evra. Uglavnom na farmama ima od 70 do 150 ženki kunića. Ne postoji nijedna životinja koja se isplati više od kunića da se gaji", naglasio je Milan Pavlović.
Iako je uzgoj ovih životinja veoma isplativ, u Srbiji je jako malo razvijen, a država ne daje subvencije prenosi RTS. U planu je da se u Jelenči do kraja ove godine otvori prva klanica kunića u Srbiji, a najveći kupac ove vrste u našoj zemlji je Veterinarski zavod iz Subotice, navodi RTS.
Izvori
Tagovi
Kunići Hajkom Rabit Nemanja Pavlović Ivan Đurđević Udruženje Panon Milan Pavlović Privredna komora Srbije
Autorka
Više [+]
Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni or... Više [+]
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine
U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni orah, pelin i karanfilić, koji se vekovima koriste u različitim kulturama kao deo biljnih formulacija.
Iako su ove biljke danas dostupne u različitim oblicima, razlike među preparatima često nisu u samim biljkama, već u količinama, koncentraciji i načinu kombinovanja.
Značaj količine i kontinuiteta u biljnoj primeni
U praksi se često sreću preparati koji sadrže minimalne količine aktivnih biljnih sastojaka, što nije u skladu sa tradicionalnim principima fitoterapije. Na primer, tinktura crnog oraha se u mnogim slučajevima nudi u zapreminama od 30 do 50 ml, dok se u ozbiljnijim biljnim formulacijama koriste znatno veće količine.
Slična situacija je i sa pelinom i karanfilićem, biljkama koje se tradicionalno koriste u jasno definisanim dozama i kroz duži vremenski period. Preparati koji sadrže 40–60 kapsula često ne omogućavaju punu primenu u okviru jednog biljnog ciklusa.
Zbog toga se u savremenoj praksi sve više pažnje posvećuje kompletnim biljnim formulacijama, koje obezbeđuju dovoljne količine svakog sastojka za celovit pristup.
Jedan od primera ovakvog pristupa u Srbiji je Vidar antiparazitni program, koji se zasniva na kombinaciji crnog oraha, pelina i karanfilića u jasno definisanim količinama. Ovakva struktura omogućava primenu biljnih sastojaka bez prekida i kompromisa u doziranju, što je u skladu sa principima tradicionalne fitoterapije.👉 antiparazitni program
Prilikom izbora biljnih preparata, važno je obratiti pažnju ne samo na naziv biljke, već i na njeno poreklo, koncentraciju, količinu i način kombinovanja sa drugim sastojcima. Upravo ovi faktori često čine razliku između simbolične primene i ozbiljno osmišljene biljne formulacije.
Goran Stamenković
pre 3 nedelje
Ako nekoga zanima kako izgleda kompletna formulacija sa jasno definisanim količinama i trajanjem biljnog ciklusa, detaljnije sam opisao ovde: Više [+] https://antiparazitniprogram.rs/ U praksi se pokazalo da jasno definisan antiparazitni program, poput VIDAR formulacije, daje stabilnije rezultate od parcijalnih biljnih preparata koji se nude u simboličnim količinama.