Pretraživanje tekstova
Metiljavost ovaca je bolest koja ima dva toka, a na dva načina je moguće i preventivno delovanje.
Jedna od najraširenijih parazitskih bolesti kod preživara je metiljavost. Tako pogađa i ovce. Bolest pravi velike štete, a uzročnici su veliki i mali metlj.
Najugroženije su životinje koje se napasaju na vlažnim i močvarnim pašnjacima, piju zagađenu vodu, jedu seno koje nije dovoljno suvo. Metilj, unesen u organizam, smešta se u žučne kanale i utiče na funkcionisanje jetre.
Metilj ovde polaže jaja, a ona izmetom dospevaju u vodu. Za osam do 30 dana formira se zametak, a njegov domaćin postaje barski puž. U njemu se razvijaju larve, koja, kada ga napuste, postaju metilje sa repićem - cerkarije u vodi i kao metacerkarije na travi. Nakon napasanaja, za dva meseca, u organizmu životinje razvija se zreli metilj.
Razlikuju se akutni tok bolesti (nagli, brzi, kraći, od četiri do šest nedelja) i hronični tok bolesti (lagani ,duže traje više od šest nedelja).
Akutni tok je ređi, ali su znaci bolesti uočljiviji. Ovca prestaje da jede, da preživa, dobija proliv, naglo mršavi, vuna je neuredna, a temperatura tela i je do 42oC. Životinja najčešće ugine, jer joj je jetra veoma oštećena.
Hronični oblik ćete prepoznai po promenjivom apetitu, temperaturi u granici normale, neurednoj vuni i ispadanju čuperaka, crevnim upalama sa jakim prolivom. Ispod donje vilice uočava se otok veličine kokošijeg jajeta i nakuplja se tečnost u trbuhu. Životinja postepeno slabi, a mlečnost se smanjuje čak i do 20%.
Preventivna zaštita takođe ima dva pravca. Jedan je redovno tretiranje ovaca i jagnjadi odgovarajućim antihelminticima (vermintan, faskovermi drugi), dva puta godišnje: oktobar - novembar i na proleće, pre početka paše.
Drugi pravac preventive je suzbijanje barskog puža. Ono se postiže melioracijom, isušivanjem pašnjaka i tretiranjem bara određenim preparatima.
"Travu sa sumnjivih pašnjaka dobro osušiti i osušeno seno davati posle šet meseci. Stoku ne treba napajati na zaraženim pojilima. Kod obolelih životinja, osim tretiranja antihelminticima, zbog pojave proliva treba dati sredstvo koje ga zaustavlja, a po preporuci veterinara. Da bi se životinje što pre oporavile, potrebno im je davati kvalitetnu hranu, vitamine i minerale. Neophodno je pre upotrebe lekova konsultovati veterinara, koji određuje lek i dozu i pridržavati se uputstava za upotrebu", savetuje Srđan Zafirović iz PSSS Vranje.
Foto: Vedran Stapić
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Tagovi
Ovce Metilj Barski puž Antihelmintici Srđan Zafirović Simptomi metiljavosti ovaca
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
pre 4 nedelje
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !