Mali broj mladih ljudi se odlučuje za poljoprivrednu proizvodnju kao životni poziv. Mahom se odlučuju za život u gradu i neke lakše poslove koji nemaju dodirnih tačaka sa poljoprivredom. To nije slučaj i kod našeg sagovornika. On svoju budunost vidi na selu i brizi o stadu simentalki.
Mladi poljoprivrednik Nedeljko Trivunović (24) iz Mošorina primer je veoma uspešnog i vrednog poljoprivrednika. Sa roditeljima brine o 70 grla goveda, najvećim delom krava za proizvodnju mleka i veoma je zadovoljan ovom proizvodnjom. Za sebe kaže da je zaljubljenik u stočarstvo.
Porodica našeg sagovornika se 1994. doselila iz Bosne u Vojvodinu gde su započeli gajenje mlečnih krava. Ova porodica se i u Bosni bavila stočarstvom, ali su se tada bavili ovčarstvom. Danas Trivunovići imaju ukupno 70 grla, mlečnih krava, teladi i bikova. I pored toga što ima brata i sestru, koji imaju svoje porodice, naslednik ove proizvodnje je Nedeljko, koji sa roditeljima brine o stoci.
Nedeljko je čak i srednju školu posvetio unapređenju svoje stočarske proizvodnje, završivši smer- Prerada mleka. Kratko vreme je radio u lokalnoj mlekari, kada je shvatio da je taj rad jako malo plaćen i da je najbolje da se posveti proizvodnji na svom gazdinstvu.
"Na gazdinstvu gajimo isključivo simentalke. Prednosti ove rase u odnosu na holštajn su brojne. Možda daju malo manje mleka, ali nisu tako zahtevne kao holštajn. Bikovi ove rase su bolje plaćeni. Otpornije su i izdržljivije. Mušku telad i bikove prodajemo, dok žensku telad ostavljamo za podmlađivanje stada."
Naš sagovornik kaže da na gazdinstvu ne proizvodi stočnu hranu iz razloga što se zaokružen proces proizvodnje u ovom slučaju mnogo i ne isplati, dok je sa druge strane potrebno mnogo truda.
"Stočnu hranu kupujemo, moja računica je da se ne isplati proizvoditi hranu. Razlika između sopstvene proizvodnje i kupovine stočne hrane je svega nekoliko hiljada dinara, a potrebno je mnogo rada. Nekada bude sušna godina i onda nema nikakve računice."
Isplativošću proizvodnje mleka veliki broj proizvođača nije bio zadovoljan do pre nekoliko godina. Trivunović kaže da je sada stanje malo bolje u odnosu na pre tri ili četiri godine. Otkupna cena mleka iznosi 33 - 34 dinara za litar, zavisno od količine. Dok cena po litru, računajući premiju za mleko, iznosi oko 41 - 42 dinara.
Radni dan našeg sagovornika kreće veoma rano. "Ustajemo u 5, nakon čega sledi muža krava. Nakon toga sledi kafa, pa odmor sat - dva, a potom nastavljamo sa poslom. Ručak je u 11 - 12 sati i opet malo odmorimo. Uveče, oko 4 - 5 krećemo opet da radimo."
Specifičnost stočarstva je da zahteva stalno prisustvo čoveka zbog brige o grlima, njihovom hranjenju i pojenju, čišćenju štale. Međutim, i pored svih obaveza vremena ima i za društveni život, ali i za godišnji odmor. Ako treba da ide na proslavu ili večernji izlazak, obaveze prema stoci se ranije završavaju. Kada je reč o godišnjem odmoru, kada roditelji idu u banju, on sam brine o stoci i obrnuto kada on ide na more. Iz čega se može zaključiti da ovaj mladi poljoprivrednik i pored života na selu i njegovog posla vodi jedan sasvim normalan i savremen život, a pri tome je sam svoj gazda. Ipak, sa druge strane kaže da selo i poljoprivreda nisu baš privlačni devojkama.
Tagovi
Autorka