Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Romanovska ovca
  • 24.01.2023. 12:00
  • Južnobački okrug, Vojvodina, Kovilj

Najbolje pedigrirane ovce: Zašto češke, a ne ruske romanovske?

Na pitanje, nije li tržište u Srbiji već prezasićeno ovom rasom, mladi stočar komentariše da su ljudi od početnog entuzijazma došli do razočarenja upravo zbog tog ruskog soja koji se odlikuje slabim prirastom.

Foto: Julijana Kuzmić
  • 1.872
  • 243
  • 0

Novosadski pravnik po zanimanju Nebojša Dragić rešio je pre pet godina da pokrene dodatni posao, a poljoprivreda je bila delatnost koja ga je oduvek zanimala. Razmišljao se između koza alpina i ovaca, pa je "kocka" ipak pala na drugu opciju. Trenutno na svojoj farmi u Južnobačkom okrugu ima 120 grla romanovskih - plotkinja.

"To je ovca koja se dva puta godišnje jagnji. Otporna je na bolesti, a ne traži posebne uslove u pogledu gajenja", kaže Dragić.

Romanovska ovca: Dva jagnjeta trošak, a druga dva - zarada!

Međutim, kad je nabavio prva grla od jednog sremskog odgajivača, verujući da su vrhunska, shvatio je da je on "ispao" ovca, narodski rečeno - ošišana.

"To su bila zadovoljavajuća grla, ali visoko plaćena - čak 800 evra za šilježice! Ali svaka se škola plaća."

Nebojša Dragić na svojoj farmi

I plodnost i prirast

Ubrzo je shvatio da postoje izvesne razlike u varijetetima grla u pogledu kvaliteta i prirasta.

"Češki se odlikuje mnogo većim dimenzijama nego ruski soj: zadržava procenat plodnosti, ali su jagnjad neuporedivo boljeg prirasta. Za tri do tri i po meseca, mogu da dostignu 30 kilograma. Tako smo preko farme iz Šida kupili iz uvoza određeni broj grla koja su napravila pravu 'odskočnu dasku', jer su davala krupniju jagnjad", kaže naš sagovornik i dodaje da su imali slučaj da je jedna od tih ovaca u prvom jagnjenju dala čak - šestorke.

Česte su trojke i četvorke, ali najviše bude dvojki i baš smo naišli kada se jedna bliznila. Dok smo ušli u štalu, ne bi li videom Agrokluba zabeležili taj događaj, mladunci su već stajali na svojim nogama.

Pet minuta po dolasku na svet

"Ne želimo da ih mnogo eksploatišemo, već im dopustimo vreme da se one same oporave, povrate masu pre nego što ponovo ih pustimo na sparivanje", kaže i podvlači da to nije proizvodnja kao na traci.

Na korak do najboljeg odgajivača romanovskih

Njihova ideja je da se fokusiraju na proizvodnju kvalitetnih priplodnih grla, gde bi se pažljivim odabirom došlo do onih sa određenim parametrima.

"Dakle, želimo da od nas budući odgajivači kupuju životinje dalje za priplod ili za meso, ali da znaju da imaju najbolje odlike te rase i da se to toga došlo brižljivom selekcijom."

Otkriva nam da je za priplod grlo cene 300 evra, dok ona koja ne zadovoljavaju visoke standarde "idu" na klanje u mesaru Industrije mesa Nedeljković sa kojom imaju potpisan ugovor po povoljnim cenama.

Čitavoj isplativosti dodatno doprinose i republičke subvencije koje, ocenjuje, nisu nikako zanemarljive. Međutim, proizvodnja se nikako ne može zasnivati na njima, jer je isplata često neredovna.

Trenutno imaju šest krvnih linija ovaca. Ovnove uvoze i menjaju na određen vremenski period, pa prate koja linija kakve rezultate daje. Na pitanje, nije li tržište u Srbiji već prezasićeno ovom rasom, mladi stočar komentariše da su ljudi od početnog entuzijazma došli do razočarenja upravo zbog tog ruskog soja koji se odlikuje slabim prirastom.  

Objekat po standardima, hrana kupovna

U početku ove avanture morao je da iznajmi pansion za ovce i angažuje radnu snagu koja bi se brinula o grlima. Međutim, kako to nije bilo isplativo, pre tri godine je na porodičnom placu u Kovilju podigao farmu "Crna ovca".

"Konstrukcija štale je od metala, obložena je drvenom čamovom građom. Ima deo za ventilaciju i svetlarnik koji je metar visine, a celom dužinom objekta. Konsultovali smo se sa profesorima poljoprivrednog fakulteta, pa je i sagrađen po standardima. Podloga je zemlja, a ne beton", objašnjava mladi stočar kojem su roditelji velika podrška, ne samo u ideji, već i u brizi o životinjama.

Čamova građa i zemlja umesto betona

Hranu, kako kaže, nažalost kupuje. Za kukuruz i ječam "snalaze se" po selu. Dok kabastu, a pre svega detelinu, nabavlja iz Banata.

"Koristimo još seno, graškovinu, ječmenu slamu, repin rezanac...", nabraja naš sagovornik i dodaje da se nada da će po pravu prečeg zakupa kao stočar dobiti državnu zemlju, na kojoj će moći da proizvodi stočnu hranu i samim tim smanji trošak kupovine iste.

Tokom ovih pet godina, kaže, prošao je pomor jagnjadi, sušu, nemogućnost prodaje životinja usled korone. Iako još uvek otplaćuje kredit koji je podigao za podizanje farme - determinsan je da uspe u ovom poslu i profiliše se kao uzgajivač najbolje pedigriranih grla romanovskih ovaca.


Foto prilog


Tagovi

Romanovske ovce Nebojša Dragić Češki soj ovaca Pedigre Prirast Ishrana Jagnjanje Farma Crna ovca


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...