Nakon što smo u testise sterilnih životinja transplantirali matične ćelije donora, počeli su da proizvode spermu. U njoj je samo genetski materijal životinje donora, kažu naučnici.
Naučnici su po prvi put kreirali jarca, bika i nerasta koji mogu da posluže kao održiv "surogat muški roditelj", odnosno životinja muškog pola koja će proizvoditi spermu donora, ali i njegove genetske osobine.
"Ovom tehnologijom možemo da postignemo bolje širenje poželjnih osobina i poboljšamo doprinos proizvodnje hrane za rastuću svetsku populaciju“, rekao je Jon Otli, biolog s WSU-ovog Visoke škole za veterinarstvo. Takođe, ovaj napredak u nauci omogućio bi uzgajivačima u udaljenim regijama bolji pristup genetskom materijalu elitnijih životinja iz drugih delova sveta, piše Food and farming futures.
Istraživački tim koji je vodio Otli koristio je alat za uređivanje gena pod nazivom CRISPR-Cas9, a ekspetiment su izveli na miševima, svinjama, jarčevima i bikovima kojima je nedostajao gen nazvan NANOS2, a specifičan je za plodnost mužjaka.
"Iako su rođene sterilne, životinje su inače potpuno zdrave. Nakon što smo im transplantirali matične ćelije životinje donora u njihove testise, počele su da proizvode spermu. Treba naglasiti kako je u njoj samo genski materijal životinje donora“, pojašnjava Otli.
Surogat miševi okotili su zdravo potomstvo koje je nosilo gene davatelja sperme, a nakon što usavrše postupak transplantacije krenuće sa uzgojem većih životinja.
Veštačka oplodnja česta je kod mlečnih krava koja su većinom zatvorene pa je njihovo reproduktivno ponašanje relativno lako kontrolisati, no kod ostalih životinja postupak je komplikovan i izazovan.
Tehnologija "zamenskog oca" mogla bi rešiti te probleme budući da surogati prenose materijal davatelja na prirodan način, normalnom reprodukcijom.
Ilon Mask i čip u mozgu svinje Gertrude - lakše lečenje neuroloških bolesti?
"Koze su broj jedan izvor proteina u mnogim zemljama u razvoju. Ova tehnologija će omogućiti brže širenje specifičnih svojstava, bilo da se radi o otpornosti na bolesti, većoj podnošljivosti toplote i hladnoće ili boljem kvalitetu mesa i mleka", ističe profesor Bruš Vajtlau s instituta Roslin.
Ovo otkriće stvorilo je i opciju za očuvanje ugroženih vrsta, čiji sve manji broj ostavlja životinjske zajednice izolovane jedne od druge, ograničavajući njihovu genetsku raznovrsnost.
Međutim, nijedno ovakvo postignuće ne može se sprovoditi bez vladinog pristanka i mišljenja javnosti. Čak i kada je tehnologija dovoljno napredna za komercijalizaciju, takvo meso ne može da se koristi u prehrambene svrhe nigde u svetu, a prema važećim propisima.
"To je delom i zbog pogrešne percepcije da je uređivanje gena isto što i kontroverzna manipulacija njima. Uređivanje uključuje promene unutar vrste koje bi se mogle prirodno desiti, ne kombinacijom DNA različitih vrsta", naglašava Jon.
Studija je rezultat šest godina zajedničkog rada između istraživača na WSU-u, Državnom univerzitetu u Juti, Univerzitetu Marilend i Institutu Roslin na Univerzitetu Edinburg u Velikoj Britaniji.
Nakon objave, podržali su je Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država (USDA), WSU-ova Inicijativa za funkcionalnu genomiku i Genus plc. Institut Roslin dobio je od Veća za istraživanje biotehnologije i bioloških nauka sredstva za strateška ulaganja. Na Državnom univerzitetu u Juti ovu studiju podržala je Poljoprivredna eksperimentalna stanica ove američke savezne države.
Tagovi
Autorka
