Redovno sanitarno košenje doprinosi zdravlju pašnjaka, smanjuje pojavu korova, čini ispašu prijatnijom za stoku i održava produktivnost zemljišta
Sanitarno košenje pašnjaka na kojima pase stoka odnosi se na redovno održavanje i uklanjanje prekomernog rasta trave ili drugih neželjenih biljaka, kako bi se osigurao optimalan kvalitet ispaše za stoku i očuvala bioraznolikost.
Ova praksa pomaže u sprečavanju zarastanja livada, osigurava zdravlje i hranljivu vrijednost vegetacije i smanjuje rizik od širenja bolesti i štetočina. Ako je do sada niste obavili, krajnji je rok.
Obično se sprovodi nekoliko puta godišnje.
Kada stoka završi sa prvom ispašom, na livadi mogu ostati područja gde su ostali delovi sa višom travom. Tada se obavlja košenje kako bi se izjednačila visina.
Krajem sezone ispaše, obično u kasnu jesen, kako bi se uklonila visoka ili suva trava. Ona se uklanja jer može postati mesto gde će se nakupljati bolesti, štetočine ili postaje sklonište za krpelje.
Pre nego što biljke procvetaju i puste seme, što je važno za sprečavanje širenja invazivnih ili nepoželjnih vrsta koje mogu preuzeti livadu.
Najčešće se koriste traktorske kosilice za veće površine. Ručne se mogu koristiti na manjim područjima ili onima sa neravnim terenom.
Visina na koju se kosi zavisi od vrste trave, ali se obično ostavlja dovoljno, oko 5-10 cm, zavisno od doba godine, kako bi trava imala dovoljno energije za ponovni rast i regeneraciju. U kasnu jesen je treba ostaviti nešto višom kako bi bila zaštićena od hladnoće i mraza, dakle oko 10 cm. Prekratka kosidba može izložiti zemlju i korenje oštećenjima tokom zime.
Otkos se može ostaviti na livadi da se osuši i koristi kao seno ili se uklanja kako bi se smanjilo nakupljanje organskog materijala i sprečilo gušenje preostale trave.
Važno je kositi po suvom vremenu kako bi se izbeglo gaženje i oštećenje vegetacije. Ako je zemljište previše vlažno, može doći do zbijanja, što smanjuje njegovu plodnost i zdravlje.
Pripazite, ako temperature već padaju ispod 5°C, trava neće imati dovoljno vremena za regeneraciju pre zime.
Jesen je dobro vreme za košenje ako želite da sprečite širenje invazivnih biljaka, ali treba biti oprezan da se ne prenesu semenke korova ako su već sazrele.
Nakon kosidbe se može obaviti đubrenje kako biste podstakli zdrav rast trave i obnavljanje zemljišta i osigurali ključne hranljive materije za biljke pre zime.
Prilikom jesenjeg đubrenja koriste se NPK formulacije sa manjim procentom azota (N) jer previše ovog elementa može uzrokovati slabiji rast korena i povećanim sadržajem fosfora (P) i kalijuma (K) koji poboljšavaju otpornost biljaka na hladnoću. Naime, kalijum pomaže jačanju korenja i poboljšava sposobnost biljaka da podnose stresne uslove. Preporuka je da se koriste formulacije NPK 8:26:26, 7:20:30 ili 7:30:20. Jesenje kiše unose fosfor i kalijum u dublje slojeve zemljišta. Okvirna količina ovih đubriva je 300–500 kg/ha NPK.
Travnjaci se takođe mogu đubriti zrelim stajnjakom koji je izvrsno organsko đubrivo. Čvrsti stajnjak najbolje je primeniti neposredno nakon poslednje ispaše ili zadnjeg otkosa. On poboljšava strukturu zemljišta, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i snabdeva travu potrebnim hranivima. Prednost mu je što se tokom zime potpuno razgradi, pa nema kontaminacije prvog prolećnog otkosa. Sa druge strane, postoji rizik ispiranja nitratnog azota u zemlju.
Tagovi
Autorka