Iako su odavno moderni traktori potisnuli konje sa oranica, to nije uticalo na meštane Banatskog Karađorđeva da se odreknu svojih ljubimaca.
U Srednjem Banatu jedno od četiri sela naselili su dobrovoljci posle Prvog svetskog rata. Meštani Banatskog Karađorđeva i danas čuvaju uspomenu na svoje pretke i ne zaboravljaju kako su gorštaci u to vreme iz daleke Like došli u ravnicu. Svi oni su iz Like dolazili konjima. Putovali su po hiljadu kilometara konjskim zapregama i to duže od mesec dana.
Predrag Maljković iz Banatskog Karađorđeva kaže za RTS da su njihovi preci iz Like došli konjima.
Brdski konj više nije ekstremno ugrožena vrsta - ima 283 grla u 8 država
Iako su odavno moderni traktori potisnuli konje sa oranica, to nije uticalo na meštane Banatskog Karađorđeva da se odreknu svojih ljubimaca. Danas je ipak situacija drugačija, jer u svojim štalama danas gaje lipicanere. Takav par konja sa fijakerom košta i do 30.000 evra. To za njih nije prepreka kada je reč o ljubavi i tradiciji.
"Puno srce i druženje i vožnja, obilaženje njiva, ispunjavaš dan i ljubav prema njima", ističe Milan Gaković iz Banatskog Karađorđeva.
Mlađi meštani ovog sela se poslednjih godina vraćaju autohtonoj vrsti, sve ređoj, ali još uvek dostupnoj u planinskim predelima Srbije i Severne Makedonije. Braća Milan i Goran Sučević nedavno su kupili ergelu od trideset bosanskih brdskih konja.
Kažu da su se za to odlučili zbog subvencije. Dobijaju do 30.000 dinara od države. Napominje da je i ljubav takođe od presudnog značaja što su se odlučili za bosanske brdske konje. Planovi su da otvore školu jahanja, da organizuju vožnju zapregom.
Međutim, ne tako davno u Banatskom Karađorđevu bilo je oko hiljadu konja, a danas ih je svega pedesetak. S obzirom na to da kod mladih vlada veliko interesovanje za ovim sportom, verovatno će ih u narednim godinama biti znatno više.
Prema popisu iz 2012. godine, u Srbiji ima oko 17.000 grla, a najskuplje je kupljeno u Engleskoj za 55.000 evra. Kod nas je malo stočara i ergela koje uzgajaju i prodaju konje.
Inače ljudi su pre nekih 5.500 godina počeli da jašu i zatvaraju konje u staje i nakon toga odnosi između čoveka i konja više nikad nisu bili isti.
Povezana stočna vrsta
Konj predstavlja životinju od koje je u prošlosti najviše zavisio napredak ljudske civilizacije, pa je imao najveću i najraznovrsniju upotrebu. Ljudi su domestikacijom konja... Više [+]
Izvori
Tagovi
Autorka