Pretraživanje tekstova
S obzirom na količinu proizvedenog mleka po okruzima, smatramo da bi bilo dobro formirati 17 teritorijalnih (regionalnih) udruženja koja bi nakon toga činila Nacionalni savez sa svim svojim pratećim telima, napisao je Aleksandar Bogićević u svojoj fejsbuk objavi.
Pomoćnik ministra poljoprivrede Aleksandar Bogićević objavio je na svom fejsbuk profilu da je na sastancima u Leskovcu, Nišu, Kruševcu, Kraljevu i Kragujevcu održanim sa savetnicom predsednika Vlade i članicom Saveza udruženja odgajivača goveda Sanjom Bugarski razmatrano formiranje Nacionalnog udruženja proizvođača mleka.
"S obzirom na količinu proizvedenog mleka po okruzima, smatramo da bi bilo dobro formirati 17 teritorijalnih (regionalnih) udruženja koja bi nakon toga činila Nacionalni savez sa svim svojim pratećim telima", napisao je Bogićević u svojoj objavi.
Srbija je jedna od deset evropskih država sa stalnim suficitom u proizvodnji mleka i mlečnih proizvoda. Pad potražnje ovih proizvoda zbog pandemije, a zatim nagli rast cene stočne hrane za više od 50 odsto doveli su proizvođače u vrlo težak položaj, prenosi RTS.
Proizvođači ističu da je prosečna cena mleka sada niža čak i u odnosu na 2018. godinu. Prosečna cena mleka danas se kreće oko 30 dinara, što je mnoge farme dovelo do ruba siromaštva.
Viša cena mleka ili protestna blokada - proizvođači uputili poziv Imleku
Zbog ovoga, podsetimo, proizvođači mleka u Srbiji početkom decembra prošle godine uputili su poziv na razgovor direktoru "Imleka" kako bi zatražili da ta mlekara poveća otkupnu cenu, a ako zahtev bude odbijen prete protesnom blokadom.
Poljoprivrednici su još nekoliko meseci ranije tražili da proizvođačka cena bude 56 dinara, pa je tek nekoliko manjih mlekara podiglo za dva-tri dinara. S druge strane, povećana je premija mleka sa sedam na 10 dinara po litru, pa zbog toga, veruju stočari, ostale mlekare nisu želele da povećaju otkupnu cenu.
Tagovi
Cena mleka Sanja Bugarski Aleksandar Bogićević Nacionalno udruženje proizvođača mleka
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.