Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Samonikle gljive
  • 12.03.2023. 12:00

Gljivarski kalendar: Kada se javljaju najpoznatije vrste gljiva u Srbiji?

Koje vrste najčešće možemo videti u prirodi kod nas? Za koje doba godine su karakterstične? Na koje vrste treba obratiti posebno pažnju? Za Agroklub otkriva predsednica Gljivarskog društva Novi Sad Eleonora Čapelja.

Foto: Depositphoto/Machacek
  • 2.544
  • 287
  • 0

Gljive ne znaju za kalendar. Glavni faktori koji utiču na pojavljivanje njihovih plodnih tela (pečuraka) jesu temperatura vazduha i vlažnost suptrata. Međutim, ipak postoje vrste koje se javljaju samo u određenim delovima godine. Važno je naglasiti da su veoma varijabilne u svim svojim osobinama kao i u vremenu pojavljivanja. Ovo je posebno izraženo poslednjih godina s obzirom da su zime u našim krajevima sve blaže, a leta sve toplija pa se vreme pojavljivanja određenih vrsta može prilično razlikovati od onog koje piše u gljivarskoj literaturi.

"Opisi vrsta dati u ovom tekstu su informativne prirode i nikako se ne smeju koristiti za finalnu determinaciju vrsta već samo kao smernice. Takođe, prilikom određivanja vrste poželjno je koristiti bar dva različita ključa ili atlasa za determinaciju vrsta, konsultovati provereno iskusne gljivare ili kontaktirati gljivarska društva", izričito napominje predsednica Gljivarskog udruženja Novi Sad Eleonora Čapelja.

Zima

Zimska panjevčica (Flamulina velutipes) kao što joj samo ime kaže, javlja se zimi na panjevima listopadnih vrsta drveća. Veoma živopisnog izgleda sa šeširom jarko narandžaste do smeđnarandžaste boje koji je često sluzav. Listići su razmaknuti i krem boje. Drška je u gornjem delu glatka, uglavnom boje šešira, dok je u donjem delu somotasta i mrke boje.

Međutim, neiskusnim beračima se savetuje poseban oprez jer postoji mogućnost zamene sa smrtonosno otrovnom vrstom mala smrt (Galerina marginata) sa kojom je morfološki veoma slična i rastu na istoj podlozi. Razlika se ogleda u tome što mala smrt ima prsten na dršci dok zimska panjevčica nema.

Judino uvo (Auricularia auricula-judae) je vrsta koja se javlja tokom cele godine, ali posebno obilno tokom blagih zima. Ima karakterističan izgled nepravilne, naborane zdelice pa delimično podseća na ljudsko uvo. Želatinozne je konzistencije, smeđe-crvene boje i javlja se na granama listopadnog drveća, često na zovi. Jestiva i lekovita vrsta.

Judino uvo javlja se na granama listopadnog drveća (foto: J. Kuzmić)

Proleće

Smrčak (Morchella esculenta) je tipična prolećna vrsta, javlja se od marta do maja u travi, najčešće kraj topola i jasenova na glinenim i peščanim terenima. Šešir je najčešće ovalnog oblika, šupalj sa udubljenjima koja podsećaju na pčelinje saće, svetlo žute do sivo-smeđe boje. Drška je takođe šuplja, beličaste boje. Potreban je poseban oprez jer je moguća zamena sa otrovnom vrstom hrčak (Gyromitra esculenta). Međutim, hrčak se javlja ispod četinara, a šešir mu je tamniji, u nijansama crvenosmeđe boje i nepravilno naboran, poput mozga.

Šumsko pile (Laetiporus sulphureus) je veoma karakteristična vrsta koju gotovo da je nemoguće zameniti sa nekom otrovnom. Plodno telo je isprva u obliku čvorova, a onda rašireno poput terase i obično je više njih spojeno (naslovna fotografija). Gornja površina je zonirana u nijansama žute do narandžaste boje dok su donja površina i ivica jarko žute boje. Javlja se na različitim vrstama listopadnog drveća, veoma često na vrbama i toplolama. Prilikom termičke obrade potrebno je prvo blanširati i zatim spremiti po želji. 

Leto

Vrganj (Boletus edulis) je vrsta koje kreće da se pojavljuje tokom leta i plodi sve do kasne jeseni u šumama. Jedna je od najpoularnijih jestvih vrsta gljiva. Šešir je zaobljen pa raširen, u nijansama oker i braon boje. Cevčice su beličaste, potom svetlo žute i na kraju maslinaste. Drška je trbušasta, batinasta ili valjkasta svetlije boje od šešira, pokrivena beličastom mrežicom. Neiskusni berači je mogu zameniti sa nekom od otrovnih vrsta vrganjevki, ali na sreću ni jedna od tih vrsta nije smrtonosna.

Lisičarka (Cantharellus cibarius) plodi od početka leta do sredine jeseni po listopadnim i četinarskim šumama i raste iz zemlje ili šumske stelje. Cela gljiva je žute boje, šešir je nepravilnog oblika, prvo je ravan, a zatim udubljen. Sa donje strane šešira se umesto listića nalaze žilice koje se spuštaju niz dršku. Ovo je jestiva i veoma cenjena vrsta koje se kao i vrganji veoma često sakuplja i prodaje. Iako je prilično karakterstična postoji mogućnost zamene sa otrovnom zavodnicom (Omphalotus olearius) koja oblikom plodnog tela podseća na lisičarku.

Zavodnica je prilično varijabilna vrsta što se tiče boje šešira, pa se može desiti da bude svetlije boje nego što je tipično za njiu, što povećava šansu za zamenom. Međutim, zavodnica se pojavljuje na panjevima ili granama, uvek u buketima, retko pojedinačno. Takođe treba obratiti pažnju na donji deo šešira gde zavodnica ima listiće za razliku od lisičarke koja ima žilice.  

Jesen

Sunčanica (Macrolepiota procera) je vrsta veoma karakterističnog izgleda i relativno velikih dimenzija. Šešir je isprva zaobljen pa raširen, krem boje sa ispupčenjem u sredini, pokriven braon ljuspama. Drška je obično veoma izdužena, sa pomičnim psrenom, a u osnovi je zadebljana u vidu bulbe. Površina drške je pokrivena sitnim, cik-cak poređanim braonkastim ljuspama. To je veoma važna osobina za prepoznavanje ove vrste koja je razlikuje od veoma sličnih vrsta iz roda Chlorophyllum koje su nejestive i blago otrovne.   

Jetrenka (Fistulina hepatica) poznata još i pod nazivima goveđi jezik i vučije meso je veoma lako prepoznatljiva vrsta, koja raste na stablu i panjevima hrasta i kestena. Plodno telo je terasastog oblika sa gornjom površinom koja je bradavičasta i sluzava u nijansama narandžastocrvene do smeđecrvene boje koja kod starijih primeraka luči crvene kapljice. Donja površina je krem boje i na dodir postaje smeđecrvena. Pre konzumiranja je potrebno ukloniti gornji i donji sloj, a često se potapa u mleko da bi se smanjio intenzitet kiselog ukusa.

"Naravno, članovi Gljivarskog društva Novi Sad stoje na raspolaganju zainteresovanim građanima koji imaju bilo kakve nedoumice u vezi sa gljivama. Gljive su izuzetno interesantna bića, ljudima mogu pružiti mnogo toga pozitivnog, ali im moramo pristupiti sa krajnjim oprezom jer samo jedna greška nas može koštati života", završava naša sagovornica.         


Tagovi

Gljive Kalendar gljiva Lisičarka Zavodnica Jetrenka Judino uvo Sunčanica Vrganj Šumasko pile Smrčak Eleonora Čapelja


Autorka

Lidija Pribelja

Više [+]

Diplomirani biolog na Prirodno-matematičkom fakultetu, trenutno na master studijama botanike. Zaljubljenik u prirodu i uvek u potrazi za praktičnim i korisnim znanjima. Dopisnica iz Padine koja donosi nove i zanimljive priče iz južnog Banata.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Što će Brad pit' na ovogodišnjem Oskaru?

Brad Pitt nije nominiran ni za jednu nagradu na ovogodišnjem Oskaru, ali i dalje ima važnu ulogu na ovoj ceremoniji. Njegov zadatak je osvježiti goste i to - šampanjcem....

Više [+]