• Sakupljanje gljiva
  • 25.06.2020. 16:30
  • Pomoravski okrug, Ćuprija

I otrovne gljive su deo ekosistema?

Predsednik Udruženja gljivara i ljubitelja prirode "Gorun" iz Ćuprije Radmilo Pecić apelovao je na komercijalne sakupljače da ne uništavaju gljive, pa čak ni one otrovne jer svaka gljiva ima svoju ulogu u prirodi.

Foto: Jelena Lukić
  • 127
  • 44
  • 0

Ne kaže se bez razloga 'raste kao pečurka posle kiše'. Trenutni vremenski uslovi pogoduju rastu gljiva, a kada se gljive jave u velikom broju tada kreće veliko interesovanje berača za odlazak u šumu, kaže naš sagovornik, predsednik Udruženja gljivara i ljubitelja prirode "Gorun" iz Ćuprije Radmilo Pecić.

"I tada se najčešće greši pri branju i dolazi do zamene jestivih i otrovnih vrsta, a neretko i smrtnih ishoda prouzrokovanih trovanjem", navodi Pecić.

Za kupce gljiva i uputstvo za upotrebu

Naš sagovornik ističe da prošle godine u ćuprijskoj bolnici nije bilo slučajeva trovanja gljivama dok je pre dve godine bio jedan slučaj. Smatra da su apeli udruženja i rad sa stanovništvom urodili plodom. Udruženje gljivara i ljubitelja prirode "Gorun" osnovano je 2014. godine sa idejom da se bavi proučavanjem, zaštitom i sakupljanjem samoniklih gljiva, zaštitom njihovih staništa, ali i istraživanjem i proučavanjem lekovitog i drugog bilja, šumskog voća, ptica i ostalog bogatstva kojim obiluje priroda ovih krajeva. Jedino je ovakvo udruženje na teritoriji Pomoravskog okruga.

Inače, Gorun je staroslovenski naziv za hrast.

Udruženje gljivara iz Ćuprije bavi se i proučavanjem drugog lekovitog bilja pored pečuraka

"Postoji nekoliko grupacija sakupljača gljiva; od komercijalnih, onih koji sakupljaju zbog ishrane, pa do onih koji gljive proučavaju i bave se njihovom zaštitom. Pravi ljubitelji prirode nikad ne sakupljaju gljive zbog prodaje, eventualno uberu nekog vrganja ili neku drugu jestivu gljivu koju bi spremili za ličnu upotrebu. Od komercijalnog sakupljanja gljiva se može zaraditi mala svota novca, jer je cena na otkupu u većini slučaja mala."

Na primer, vrganj se kreće od 150-500 dinara za kilogram, a zavisi od kvaliteta. Jestive gljive na taj način završavaju po trpezama nekih bogatijih evropskih zemalja.

"Samo mali procenat ostaje na našem tržištu, a šteta naneta ekosistemima, koju prouzrokuju nestručno branje, šutiranje i lomljenje gljive po našim šumama, je nemerljiva", ističe Pecić.

Ove godine "Dani gljiva" otkazani

Ćuprijsko udruženje nekoliko godina za redom organizuje manifestaciju "Dani gljiva", zatim i radionice i predavanja za decu sa ciljem da im približi prirodu i nauči ih kako da žive u skladu sa prirodom.

"Međunarodna manifestacija se održava poslednjeg vikenda maja, ali ove godine zbog situacije sa virusom korona nismo mogli da je organizujemo. Inače, osim mnogobrojnih gljivara iz cele Srbije, svake godine imamo goste iz Grčke, Hrvatske, a u pregovorima smo i sa Slovenijom. Goste vodimo da beru gljive, a drugog dana manifestacije dolaze nam đaci ćuprijskih škola i sa njima idemo u berbu. Nakon branja, gljive se donose na determinaciju, odnosno određivanje vrste", kaže naš sagovornik i dodaje da je poslednjeg dana manifestacije izložba gljiva koja je svake godine sve posećenija.

Jestive pečurke i njihove opasne dvojnice

"Gosti su inače oduševljeni šumama, prirodom i gljivama. Naš kraj je bogat vrganjom, lisičarkom, jajčarom, biserkom. To su jestive gljive, a imamo i otrovne gljive. Prošle godine smo determinisali 114 vrsta gljiva."

Čuvajte prirodu!

Radmilo Pecić je apelovao na komercijalne sakupljače da ne uništavaju gljive, pa čak ni one otrovne jer svaka gljiva ima svoju ulogu u prirodi.

"Svako ko želi da malo više nauči o gljivama može da nam se pridruži i da nas pozove na brojeve telefona sa fejsbuk stranice. Ukoliko imaju bilo koju nedoumicu, mogu nam se javiti. Ukoliko nisu sigurni da li je gljiva jestiva bolje da dođu kod nas da se zajedno konsultujemo i proverimo i kojoj gljivi je reč. Zato smo i počeli sa edukacijom mladih. Od malih nogu upućujemo decu na to da čuvaju prirodu, jer je zaštita staništa veoma važna", kaže Pecić.

Mikološko gljivarski savez Srbije uveo je polaganje ispita za zvanje gljivara.

"Naše udruženje ima pet sertifikovanih gljivara. Zato i zovemo ljude da nas kontaktiraju kako ne bi pogrešili i pojeli neku otrovnu gljivu."

Dnevno se pređe i do osam kilometara brdovitog terena

Osnovnu gljivarsku opremu čini nožić, pletena korpa i gljivarski štap, a u rancu gljivar uvek treba da ima vodu i rezervnu garderobu. A kako izgleda jedan dan sakupljanja gljiva?

Obavezna oprema: nožić, pletena korpa i gljivarski štap

"Kreće se rano ujutro i tokom jednog dana pređemo i do osam kilometara, po brdovitom terenu. Nakon branja, ako nađemo neke interesantne gljive, nosimo ih kući i uz pomoć knjiga odredimo vrstu. Naravno sve gljive i fotografišemo jer tako vodimo našu evidenciju. Posle berbe često organizujemo druženje", navodi Pecić.

Prirodno bogatstvo Ćuprije

Ćuprija, inače može da se pohvali prirodnim bogatstvima, jer leži na obroncima Juhora, južno kučajskih i beljaničkih masiva. Kroz grad protiču reke Velika Morava i Ravanica. Putevi iz Ćuprije vode ka više pravaca što pruža velike mogućnosti za razvoj turizma

Planina Južni Kučaj obiluje vodama, stenama i šumama sa bogatim biljnim i životinjskim svetom. 

"Ova planina ima dosta reka, pašnjaka, livada i šuma. Najzastupljeniji su hrast, bukva, jasen, grab, ima i dosta šumskog voća kao što su jagode i ima lekovitog bilja. Najveća populacija vukova u Evropi se nalazi na Južnom Kučaju. Ovde živi i lisica, divlja svinja, veverica, divokoza, a prošle godine su lovci Lovačkog udruženja iz Ćuprije snimili medveda u blizini Pasuljanskih Livada. To je jedna od najlepših srpskih planina, najmanje je istražena i najmanje turistički eksploatisana."

Udruženje "Gorun" ima oko 40 članova, od kojih je 20 aktivno. Broj se stalno povećava, jer se sve više ljudi vraća prirodi. Šetnja po šumi, berba gljiva uz cvrkut ptica i mirise prirode predstavljaju pravu relaksaciju. Zato gljivari i ljubitelji prirode koriste svaki slobodan trenutak da vreme provedu u šumi. 


Foto prilog


Tagovi

Udruženja gljivara i ljubitelja prirode Gorun Radmilo Pecić Sakupljanje gljiva Priroda Ekosistem Biljne vrste Šumsko bilje Jestive gljive


Autorka

Jelena Lukić

Diplomirani novinar. Novinarstvom se bavi od 2001.godine. Cilj joj je da predstavi uspešne ljude koji se bave poljoprivredom.