Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mikoriza
  • 19.03.2023. 12:00

Kako gljive mogu da nam ukažu na kvalitet zemljišta?

Beli jarčić i šampinjoni rastu na zemlji bogatom organskom materijom. Smrčka ima na peskovitim i gljinenim, dok biserka se nalazi na kiselom tlu.

Foto: Aleksandra Vukčević
  • 306
  • 39
  • 0

Korov može da bude dobar indikator kvaliteta zemljišta, a da li znate da i gljive mogu mnogo reći o tlu na kom rastu. Prisustvo ektomikoriznih gljiva zavisi od specifičnosti tipova zemljišta, potvrđuje studija profesorke na Šumarskom fakultetu u Beogradu Vesne Golubović Ćurguz. 

Najpre da objasnimo šta je to mikoriza.

"Simbiotička zajednica gljive i biljke naziva se mikoriza. Ova zajednica je na obostranu korist, budući da gljiva obezbeđuje biljci veći unos mineralnih materija, pogotovo fosfora i azota i vode, a druga prvu nagrađuje šećerima nastalim u fotosintezi. Pored nutritivne koristi, mikoriza je značajna jer štiti biljku od korenskih patogena poput gljivica Fusarium, Phytophtora, Verticillum, ali i nematoda i ublažava stres izazvan sušom, visokim salinitetom ili teškim metalima u zemljištu, koje gljiva reguliše", objašnjava za Agroklub Aleksandra Vukčević ispred Naučno-istraživačkog društva studenata biologije i ekologije "Josif Pančić".

Značaj mikorize

Pored toga, gljiva u zemljište luči različite materije koje su produkti njenog metabolizma, poput enzima, antibiotika i glomalina. Na primer, hidrofobni protein zaslužan za stabilnost zemlje i prevenciju erozije i tako poboljšava njen kvalitet.

"Tipovi mikorize su poput endomikorize predstavljaju hife gljiva koje prodiru u same ćelije korena, gde se sprovodi razmena materija. Ektomikoriza su one koje ne prodiru u ćelije korena, već se obmotavaju oko njega."

Zemljište utiče na prisustvo mikoriznih gljiva svojim fizičkim i hemijskim osobinama, a pre svega stepenom kiselosti i sadržajem organske materije. Gljive generalno, ne samo mikorizne, imaju neverovatan metabolizam i neke vrste se ciljano koriste za bioremedijaciju tla i obnovu neplodnog. Njihov intenzivni rad može da smanji koncentraciju azota i teških metala i time omogućiti rast i drugih biljaka. 

Vrganj na humusnom zemljištu, smrčak na peskovitom

No, šta nam mogu reći gljive o zemlji koju nastanjuju. 

Biserka raste na siromašnim kiselim zemljištima, što ne čudi jer naseljava pretežno niske nadmorske visine, pored listopadnog drveća ili borova.

Biserka raste pored borova (foto: Depositphotos/muuraa)

Beli jarčić (na naslovnoj fotografiji) raste na tlu koje je bogato organskom materijom. Gljiva pripada travnim saprofitima, pa se često nađe i u urbanoj sredini gde su građeni novi blokovi zgrada i veštački stvarani parkovi i zelene površine. Van gradova je česta na livadama, čak i žitištima, ali ne tamno gde se intenzivno koriste pesticidi.

Velika puhara raste na zemljištima bogatim azotom, obilnije u svim našim predelima, po livadama i naročito planinskim pašnjacima.

Puhara od preko dva kilograma - večera za pet muškaraca

Smrčak raste na peskovitoj i glinenoj zemlji. Čest je i na ivicama bašti, a takođe je pronađen i na područjima koja su uništena šumskim požarima. Bude ga na jednoj parceli na stotine, zatim kilometrima nijednog. Najlakše ćemo ga pronaći na niskim obalama, gde reka plavi i time donosi krečnjak. Isto tako na mestima gde se iskopao pesak, pa je donji vapnenac izbačen na površinu.

Vrganju odgovara mu bogato, humusno tlo, sa dobrom drenažom, ali i dovoljno vlažno. Najbolje uspeva na crnici sa većim udelom peska i dosta humusnih ostataka i na krečnjačkim zemljištima. Veoma dobro podnosi ona u kojima je velika koncentracija metala.

Vrganju odgovara mu bogato, humusno tlo (foto: A. Vukčević)

Šampinjoni rastu na livadama i pašnjacima koji su bogati organskom materijom. 

Takođe, sve gnojištarke (rodovi Coprinus, Coprinellus, Coprinopsis) rastu na zemljištu koje je bogato organskom materijom.

Gnojištarki ima na organskom zemljištu

Dakle, mnoge gljive podjednako dobro rastu na širokom rasponu pH vrednosti, dok druge ispoljavaju malu tolerantnost. Mikorizne generalno bolje rastu na kiselim podlogama, ali za razne vrste i njihove sojeve optimalne vrednosti pH za rast se razlikuju. Povećan sadržaj organskih materija može stimulativno uticati na njihov razvoj. 


Tagovi

Gljive Mikoriza Zemljište Vrganj Beli jarčić Ektomikorizna gljiva Biserka Velika puhara Smrčak Šampinjoni Gnojištarka


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

"Vode Vojvodine" su zaračunale prvi kvartal naplate naknade za odvodnjavanje za 2024. godinu, javljaju nam čitaoci Agrokluba. Prema Zakonu donetim još u novembru, ova naknada je za 2023. umanjena 50 odsto, a ukida se od ove godine. Zato su... Više [+]