Pretraživanje tekstova
Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature, u razdoblju od 2016. od 2018. godine iskrčeno je 49% više površine pod šumama u odnosu na 2011.-2015. godinu.
Šume u Evropi suočene su sa mnogim izazovima, uključujući gubitak staništa i veće rizike povezane sa invazivnim vrstama, onečišćenjem i klimatskim promenama. Takođe, povećano korišćenje za različite aktivnosti, izgradnju saobraćajnih mreža i sive infrastrukture za njih je veliko opterećenje.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature, u razdoblju od 2016. od 2018. godine iskrčeno je 49% više površine pod šumama u odnosu na 2011.-2015. godinu. U pogledu ukupne prikupljene biomase (mereno u tonama po hektaru), to je povećanje od 69%, navodi Evropska komisija.
Na osnovu analize satelitskih podataka, naučnici su otkrili tri moguća uzroka tako naglog i neprijavljenog porasta. Prvi razlog je rastući udeo šuma koje se koriste u proizvodnji drva i dosežu zrelost za seču. Drugi je povećan porast rušenja stabala koja su zahvatili prirodni poremećaji kao što su štetočine i bolesti, ali i ekstremne vremenske prilike uzrokovane klimatskim promenama, poput požara dok je treći krivac nedavno širenje tržišta drvne industrije.
Masovna prenamena zemljišta iz šumskih u poljoprivredna i izlovljavanje krivci za COVID-19?
Seča se sprovodila uglavnom na velikim površinama, većim od sedam hektara, a najveće povećanje dogodilo se u šumama sa više od 50 tona po hektaru biomase. Njihova ekonomska vrednost i zrelost, kako tvrde naučnici, verovatno su glavni motivi krčenju.
Sprovedena studija takođe je utvrdila i gde se najviše sprovodila eksploatacija, a kao najistaknutije pojavilo se sedam zemalja EU: Švedska (29%), Finska (22%), Poljska (9%), Francuska (6%), Letonija (4%), Nemačka (4%) i Španija (4%).
Šume predstavljaju kompleksne kopnene ekosisteme koji pokrivaju oko 1/3 zemljine površine i predstavljaju 80% svetske kopnene biološke raznolikosti. Ključne su u naporima protiv klimatskih promena, međutim zbog krčenja i degradacije sve su ugroženije.
Evropski zeleni plan obavezuje sve članice da poboljšaju površine pod njima, kako u kvalitetu tako i u količini te da se bore protiv globalnih krčenja.
Krče šume zbog palminog ulja - nestalo 39% zelenog bogatstva na Borneu
Takođe, Strategija bioekonomije podstiče održivu i kružnu zelenu ekonomiju koja vrednuje prirodne resurse, smanjuje pritisak na okolinu i povećava upotrebu održivih, obnovljivih proizvoda koji poboljšavaju funkciju ekosistema.
Na onovu Strategije biološke raznolikosti, Komisija će 2021. pripremiti novu inicijativu o šumama koja će pokrivati celi njihov ciklus i promovisati brojne usluge koje one pružaju, a ključni ciljevi biće efikasno pošumljavanje, očuvanje i obnova.
Tagovi
Krčenje Šume Istraživanje Sateliti Evropska unija Drvna industrija Požar
Autorka
Više [+]
Lucija je magistar agroekonomije. Voli da istražuje novosti u poljoprivredi.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.