Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature, u razdoblju od 2016. od 2018. godine iskrčeno je 49% više površine pod šumama u odnosu na 2011.-2015. godinu.
Šume u Evropi suočene su sa mnogim izazovima, uključujući gubitak staništa i veće rizike povezane sa invazivnim vrstama, onečišćenjem i klimatskim promenama. Takođe, povećano korišćenje za različite aktivnosti, izgradnju saobraćajnih mreža i sive infrastrukture za njih je veliko opterećenje.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature, u razdoblju od 2016. od 2018. godine iskrčeno je 49% više površine pod šumama u odnosu na 2011.-2015. godinu. U pogledu ukupne prikupljene biomase (mereno u tonama po hektaru), to je povećanje od 69%, navodi Evropska komisija.
Na osnovu analize satelitskih podataka, naučnici su otkrili tri moguća uzroka tako naglog i neprijavljenog porasta. Prvi razlog je rastući udeo šuma koje se koriste u proizvodnji drva i dosežu zrelost za seču. Drugi je povećan porast rušenja stabala koja su zahvatili prirodni poremećaji kao što su štetočine i bolesti, ali i ekstremne vremenske prilike uzrokovane klimatskim promenama, poput požara dok je treći krivac nedavno širenje tržišta drvne industrije.
Masovna prenamena zemljišta iz šumskih u poljoprivredna i izlovljavanje krivci za COVID-19?
Seča se sprovodila uglavnom na velikim površinama, većim od sedam hektara, a najveće povećanje dogodilo se u šumama sa više od 50 tona po hektaru biomase. Njihova ekonomska vrednost i zrelost, kako tvrde naučnici, verovatno su glavni motivi krčenju.
Sprovedena studija takođe je utvrdila i gde se najviše sprovodila eksploatacija, a kao najistaknutije pojavilo se sedam zemalja EU: Švedska (29%), Finska (22%), Poljska (9%), Francuska (6%), Letonija (4%), Nemačka (4%) i Španija (4%).
Šume predstavljaju kompleksne kopnene ekosisteme koji pokrivaju oko 1/3 zemljine površine i predstavljaju 80% svetske kopnene biološke raznolikosti. Ključne su u naporima protiv klimatskih promena, međutim zbog krčenja i degradacije sve su ugroženije.
Evropski zeleni plan obavezuje sve članice da poboljšaju površine pod njima, kako u kvalitetu tako i u količini te da se bore protiv globalnih krčenja.
Krče šume zbog palminog ulja - nestalo 39% zelenog bogatstva na Borneu
Takođe, Strategija bioekonomije podstiče održivu i kružnu zelenu ekonomiju koja vrednuje prirodne resurse, smanjuje pritisak na okolinu i povećava upotrebu održivih, obnovljivih proizvoda koji poboljšavaju funkciju ekosistema.
Na onovu Strategije biološke raznolikosti, Komisija će 2021. pripremiti novu inicijativu o šumama koja će pokrivati celi njihov ciklus i promovisati brojne usluge koje one pružaju, a ključni ciljevi biće efikasno pošumljavanje, očuvanje i obnova.
Tagovi
Autorka