Sada je ključno pronaći stabla gde prezimljavaju i sanirati ih. Jedna od alternativa je skidanje kore.
Potkornjak (Scolytidae) je poznata štetočina drveća. Ovi insekti, kako im i samo ime kaže, žive i razmnožavaju se ispod kore drveta, gdje prave složene kanale i galerije koje ometaju protok hranljivih materija i vode kroz stablo, što često dovodi do sušenja i propadanja stabala.
Najpoznatija vrsta je smrekin potkornjak (Ips typographus), poznat i kao bukvar ili pisar. Iako tokom zime, kao i svi insekti postaje manje aktivan, nemojte ga zanemariti.
Tokom hladnog perioda, on se povlači u svoja zimovališta, pa mu se tada ne pridaje dovoljno pažnje, što stručnjaci šumskog preduzeća ThüringenForst smatraju velikom greškom, prenosi Agrarheute. Naime, sada je pravo vreme za sanaciju šuma.
S kraćim dnevnim svetlom, potkornjak traži odgovarajuća mesta za prezimljavanje. Tokom hladnijeg perioda, preferira sklonište u zemlji, dok prezimljujući tvrdokrilci, njihove larve i lutke provode zimu ispod kore drveta. Na temperaturama iznad 8 °C, može nastaviti hranjenje čak i tokom zime.
Zato treba iskoristiti hladniji period, kada se njihova aktivnost smanjuje. Sada je ključno pronaći stabla gde prezimljavaju i sanirati ih.
"Nakon prvih mrazeva, kora često otpada zajedno s potkornjacima, koji se tada povlače u šumsko tlo na prezimljavanje. S prvim zimskim mrazevima smanjuje se šansa za efikasnu zimsku borbu", upozoravaju šumari, dodavši kako isto važi i za već posečene smreke.
Ako tokom zime dođe do štete od snega ili oluja, ove ostatke treba što pre ukloniti iz šume. Takvi ostaci su idealan materijal za razmnožavanje potkornjaka u proleće.
"Prve toplije kasnozimske dane potkornjak koristi za regeneraciju svojih mišića za let i plodnost", objašnjava Volker Gebhardt, član uprave ThüringenForsta. Već na 16°C postaje sposoban za let i često napušta šumsko zemljište već u aprilu.
Kako bi se spječilo masovno razmnožavanje potkornjaka u proleće, potrebne su preventivne mere. Jedna od alternativa je skidanje kore.
Tagovi
Autorka