Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Lovački trofeji
  • 22.12.2019. 14:00
  • Grad Beograd, Čukarica

Štavljenje krzna (koža) i prepariranje lovačkih trofeja

Lovački trofeji su veoma cenjeni među lovcima jer su trajna uspomena na ostvareni lovački doživljaj. Uslužnih majstora za obradu trofeja je sve manje. Mogu li se divljač i kože preparirati i štaviti po sistemu "uradi sam"!?

Foto: Miodrag Palić
  • 7.576
  • 176
  • 0

Prepariranje divljači i ptica nekad je bilo izuzetno popularno zanimanje kod nas, ali i u svetu. Rogovlje jelena i srndaća, kljove vepra, jastreb ili orao raširenih krila, gizdavi fazan, divlja mačka, kuna, bili su česti ukrasi lovačkih domova, restorana, pa i privatnih kuća i stanova. Danas su retki oni koji se bave ovim poslom. Jedan od retkih stručnjaka iz ove oblasti je Dragan Legerski iz Umke kod Beograda, koji se ovim poslom bavi više od pet decenija.

Zanat naučio od oca, pa predavao na fakultetu

"Zavoleo sam ovo zanimanje još od detinjstva. Cela moja porodica je volela lov, reku i prirodu. Otac se pomalo bavio i prepariranjem, bio je samouk, ali je ovu veštinu često "krao" od starijih lovaca i preparatora. Tako sam se i ja zainteresovao za ovaj posao. Sve što sam naučio nisam usavršio u školi, već kroz praksu, od starijih majstora ovog zanata. Onda sam 25 godina predavao prepariranje na Šumarskom fakultetu u Beogradu, odsek za lovstvo, gde se fakultativno uči i prepariranje," objašnjava gospodin Legerski.

Šta je sve potrebno da bi se čovek bavio ovim poslom, pitamo majstor Dragana? "Prvo mora da voli prirodu, divljač, ptice... Zatim, da im poznaje anatomiju, izgled, a mora imati i dar za oblikovanje, za lepo... To je veoma kompeksan posao jer čovek treba da poznaje više oblasti, kako bi ih sve koristio u procesu prepariranja.

Dragan Legerski

Posle obrade trupa i mesa stoke i divljači -  sledi konzerviranje krzna

Iako redovno obrađuju meso domaćih dlakavih životinja u kućnoj radinosti, mnogi stočari nisu vični konzerviranju koža, a još manje njihovom štavljenju. Zato se kože sitnije stoke često bacaju, a krupnije prodaju budzašto.

Da bi se sačuvale od truljenja, sirove kože treba pravilno konzervirati. Konzerviranje nije potrebno ako će se koža odmah prodati ili štaviti. U primeni su dva osnovna načina konzerviranja - sušenjem se konzerviraju kože sitnih životinja, ovaca i divljači. Koža se navlači na drvene ili mentalne okvire trako da unutrašnja mesnata strana bude spolja. Kože se suše u natkrivenom promajnom prostoru.

Lov kao porodična tradicija

Konzerviranje koža krupnih životinja - soljenjem

Konzerviranje solju je takođe jednostavan postupak. Kuhinjskom solju posipaju se kože koje nisu zatvorene (svinjska, teleća koža se ne soli dok je topla, već posle tri-četiri sata kada se ohladi). Koža se soli sa mesne strane. Na kilogram sveže kože potrebno je 250 grama soli. Zaostale naslage mesnog i masnog tkiva, kao i zadebljale delove (uši, noge, rep) treba više posoliti. Tako usoljene kože ostavljaju se otvorene nekoliko dana, a zatim se preklope na četvrtine ili umotaju u rolnu i vežu kanapom. Sušenjem ili soljenjem obrađene kože - spremne su za štavljenje.

Dragan Legerski sa prepariranim trofejima

Štavljenje koža i krzna kiselinama (piklovanje)

Pre štavljenja, sveže ili konzervirane kože se mere radi preciznijeg spravljanja hemijskog rastvora za štavu. Posle toga kože se peru vodom i sapunicom, a ovčija, lisičja i jazavičja krzna i odmašćuju. Posle pranja i močenja skida se mesni sloj sa unutrašnje strane koža. Zatim se, u drvenom ili plastičnom sudu (buretu) naliva sveža mlaka voda (30 stepeni) i to 10 do 15 litara na svaki kilogram kože. Na svaki litar usute vode dodaje se 50 grama kuhinjske soli i oko pet grama kiseline (sumporne, mravlje ili sone). Kiselina se dodaje vodi uz lagano mešanje. Zapamtite, nikad se voda ne sipa u kiselinu. U takav rastvor se potapa, gde ostaje nekoliko dana (od 7 do 14) u zavisnosti od vrste, uz povremeno mešanje.

Piklovanje (kiseljenje) je ustvari prvi postupak štave koji zadovoljava potrebe prepariranja, ali za konfekcioniranje krzna i koža, neophodna je i takozvana hromna i aluminijumska štava, koja se obavlja u većim industrijskim kožarama.

Prepariranje pernate divljači

"Iako se čini da je prepariranje ptica teži posao od dlakave divljači, nije tako. Odstreljenoj ptici se najpre guli (skida) koža. Ptica se postavi na sto leđima okrenuta. Duvanjem perja se razdvoji na grudima i pomoću skalpela načini rez od grudne kosti do čmara. Goža se guli sve do nožnog zgloba, gde se pomoću makaza odseca. Odsecaju se noge i rep, kao i krila. Kod većine plovuša i grabljivica koža se ne može presvući preko glave pa je potrebn  i napraviti rez na koži sa donje strane vrata. Presvučena koža se potom premazuje razblaženim jedinjenja arsena," naglašava Legerski.

Posle štavljenja koža dlakave divljači ptica, pravi se skelet od metalne armature (žice). Treba premeriti veličiu svake žice da bi koža posle navlačenja izgledala kao da je na živoj divljači. Za popunjavanje, odnosno oblikovanje tela uglavnom se koristi pur-pena.


Tagovi

Prepariranje životinja Prepariranje ptica Divljači Lov Odsek za lovstvo Fakultet u Beogradu Konzerviranje krzna Dragan Legerski


Autor

Miodrag Palić

Više [+]

Dugogodišnji novinar kao i urednik, štampanih i elektronskih medija, bogat iskustva u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije.