U toku je regulisanje ove oblasti sa Ministarstvom poljoprivrede. Neophodno je polaganje za određene sertifikate, uređenje samog načina traganja i drugo, navodi predsednik Udruženja tartufara Josip Rakoš.
Da je sakupljanje tartufa isplativo - javna je tajna. Mnogi su se oprobali u tom unosnom poslu koji se odvijao nelegalno i veoma često sakupljanje tartufa je bilo uzrok, svađa, tuča, a nedavno i dvostrukog ubistva u Jarku. Upravo ovaj nesrećni slučaj u tom sremskom selu otvara pitanje da li je sakupljanje tartufa moguće uvesti u legalne tokove.
Odgovor na to pitanje stiže iz Udruženja tartufara Srbije "Tragač", koje je osnovano u Platičevu, a postoji dve godine i trenutno broji 69 članova sa intencijom da ih uskoro bude što više, kako bi se sakupljanje tartufa postalo legalno i profitabilna delatnost bez previše rizika.
Iz udruženja podsećaju da u našoj zemlji postoji između šest i sedam hiljada tragača koji uglavnom rade samostalno i nije im poznat proces udruživanja kaže Josip Rakoš, predsednik pomenutog udruženja.
"Ovaj posao se jednog dana mora legalizovati i došlo je vreme da se radi normalno bez problema, jer svedoci smo da nelegalni poslovi dovode do najtežih posledica, kakve smo nedavno videli u Jarku. A, ljudi ne razumeju da tereni više nisu skriveni, ali nadamo se da će se sve regulisati zakonski i da će moći legalno da se radi, a uz to i dobru zaradu, jer od tartufarstva može veoma dobro da se zaradi, posebno kada se otkup organizuje", rekao je Rakoš.
Rakoš potvrđuje da je u toku regulisanje ove oblasti sa Ministarstvom poljoprivrede. Kako kaže, neophodno je polaganje za određene sertifikate, uređenje samog načina traganja, da se zna koliko pasa može da se vodi na teren. Zakon u ovoj oblasti bi trebalo da bude jednak za sve, poput onih koji regulišu lov.
"Mi se zalažemo da se ozvaniči dobijanje sertifikata i mi smo trenutno u pregovorima sa resornim ministarstvom da se do marta organizuje prvi krug polaganja za te sertifikate. Na našem tržištu tartuf je malo cenjen, a treba napraviti naš brend, zaštiti srpski tartuf kao brend, koji bi mogao biti jedan od cenjenijih. Godinama se naš tartuf iznosi i prikazuje kao istarski, australijski i slično", kaže naš sagovornik i dodaje da samo udruženi možemo napraviti dobar posao.
"Zato je naš cilj da se zajednički pojavimo na tržištu, da radimo legalno, brendiramo tartuf, postignemo bolje cene i tako udruženi imamo veće koristi nego do sad. Veća količina robe na jednom mestu regulisaće i cenu u našu korist."
Ove pečurke i dalje imaju veoma dobru cenu, naročito crnog, kaže Rakoš, da je između 50 i 100 evra za kilogram, a belog između 2.500 i 3.000 evra za kilogram. Na evropskom tržištu je do 6.000 evra za ekstra klasu. Poznato je da je sam Srem kraj bogat tartufima, gde se crni nalazi na Fruškoj gori, a beli na obe obale Save od Šida do Beograda.
"Problem dolaska stranih tragača i onih van ovog područja je uništavanje terena, ostavljanje otvorenih rupa, jedna kompletna nebriga o terenu i uništavanje staništa, krađa svinja, trovanje pasa. Zalažemo se da se ljudi edukuju, ne sme se uništavati okolina, rupa se mora nakon kopanja zatvoriti da se ponovo obnovi zemljište i staniše. Ako se to odradi kako treba, imaćemo obnovljen teren", kaže ovaj tartufar i dodaje da je sada naša zemlja ima mnogo staništa i ne smemo da dozvolimo scenario iz Bugarske u kojoj su staništa uništena i imaju veoma nepovoljne rezultate.
Rakoš još dodaje i da Ilegalno trgovanje tartufima od skoro predstavlja krivično delo, što bi prema njegovim rečima, trebalo da navede sve tragače da razmisle o udruživanju i prelazak u legalne tokove.
Tagovi
Autor