Pretraživanje tekstova
Imamo ekspanziju šakala i animirali smo lovce sa povećanim izgradnjama toplih čeka, kažu iz Lovačkog udruženja Čajetina, ali ne samo to.
I dok je u šumama u Kosjeriću primećena ekspanzija medveda, u zlatibroskim šumama sve je više šakala. Ovi opasni predatori su potencijalna pretnja meštanima i njihovom stočnom fondu, stoga je od velikog značaja njihovo izlovljavanje.
"Imamo ekspanziju šakala i animirali smo lovce sa povećanim izgradnjama toplih čeka kako bi pokušali da ih što više odstrelimo jer oni nemaju limit za odstrel. Zakonske regulative ne dozvoljajvaju da nagradimo lovce koji odstreljuju predatore, pa smo pronašli način da ih animiramo kroz umanjenje članarine", kaže za RINU upravnik LU Zlatibor Čajetina Goran Radović.
Napadaju domaće životinje: Divlje zveri sve učestalije u selima?
Šakali su većinom mesožderi, ali ima ih i kao biljojeda. Hrane se raznim strvinama, ali takođe love zečeve, glodare, ptice, insekte, ribe, a hrane se i voćem i povrćem.
Lov na predatore, lisice i šakale traje tokom cele godine, navodi se na kalendaru Srbijašume, ali je lov na gore pomenutog sisara zabranjen.
"Da su svesni zakona medvedi bi ostali u brdima Zlatibora, jer lovci LO Zlatibor iz Čajetine itekako brinu o prirodi i ne dozvoljavaju da hranilišta ikada budu prazna. Zaštićen kao medved u Srbiji upravo važi samo u Srbiji, a čim ova divlja životinja kroči na teritoriju Bosne i Hercegovine, legalno može biti ulovljena."
Tagovi
Šakal Lov Lovci Članarine Tople čeke Goran Radović Kalendar lova Medved u Srbiji
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.