Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Smeđi medved
  • 13.06.2019. 17:00

Za 15 godina zabeležena 664 napada medveda na ljude, koji su najčešći uzroci?

Gotovo 80 naučnika iz čitavog sveta sproveli su istraživanje o najčešćim uzrocima negativnih susreta sa medvedima.

Foto: Pixabay/Alexas_Fotos
  • 1.142
  • 51
  • 0

Koji su najčešći uzroci negativnih susreta sa medvedima? Naime, u sklopu projekta "Upravljanje i zaštita smeđeg medveda u severnim Dinaridima i Alpima na nivou populacije - LIFE DINALP BEAR", gotovo 80 načnika iz čitavog sveta, sproveli su istraživanje o najčešćim uzrocima negativnih susreta sa medvedima. Po prvi puta obradili su podatke prikupljene u gotovo čitavom staništu ove vrste širom sveta i otkrili koje su to najrizičnije situacije koje povećavaju rizik od napada.

Tim povodom u časopisu Scientific Reports upravo je izašao članak pod nazivom Smeđi medved napada ljude - problem svetskih razmera (Brown bear attacks on humans: a worldwide perspective), navodi se u saopštenju.

Analizirani izveštaji o 664 napada smeđih medveda na ljude

"Za potrebe istraživanja sakupljeni su i analizirani izveštaji o 664 napada smeđih medveda na ljude koji su rezultirali fizičkom ozledom ili smrću, zabeleženi između 2000. i 2015. godine širom ukupnog staništa koje naseljava ova vrsta: u Severnoj Americi, Evropi i na Istoku. Fenomen je obrađen iz globalne perspektive, uz opis ključnih okolnosti napada, sa naglaskom na zajedničke faktore i lokalne specifičnosti scenarija, u zavisnosti od geografskog područja, tradicije suživota sa ovom vrstom, ali i upravljačkih praksi. Početna hipoteza glasila je da se manje napada događa u zemljama u kojima je lov na medvede legalan zbog potencijalnog odstranjivanja  jedinki koje ne izbegavaju ljude.

Medvedica u Sloveniji lakše povredila dečaka

Rezultati ovog istraživanja pokazuju globalni porast broja napada tokom protekle decenije što je najverovatnije rezultat nekoliko faktora (npr. porasta medveđe, ali i ljudske populacije širom sveta što dovodi do sve učestalijeg preklapanja staništa ovih vrsta). Zatim, sve veći broj ljudi iz gradova bavi se rekreativnim aktivnostima i/ili poseduje vikendicu u staništu medveda. Sve intenzivnije korišćenje divljine od strane ljudi, posebno osoba koje nisu navikle na suživot sa divljim životinjama, povećava mogućnosti potencijalno opasnih susreta", objašnjavaju naučnici.

Na području Evrope, najviše napada dogodilo se u Rumuniji (131), zatim Slovačkoj (54), Švedskoj (28) i Finskoj (17). U Severnoj Americi, najviše napada zabeleženo je na Aljasci (51), u Britanskoj Kolumbiji (42), Vajomingu (29), Montani (25) i Alberti (18). Na Istoku, zabeleženo je 111 napada u Rusiji, 25 u Iranu i 54 u Turskoj. Najviše napada u kojima je došlo do fizičkog kontakta (85.7%) rezultiralo je samo ozledom, a 14.3% smrću napadnute osobe. Tačnije, 19 smrtnih slučajeva zabeleženo je u Evropi (6.6% svih zabeleženih napada), 24 u Severnoj Americi (13.1% ukupnog broja napada na ovom području) i 52 na Istoku (32.0% ukupnog broja). Zabeležen je trend napada od 39.6 napada/godišnje širom sveta: 11.4 napada/godišnje u Severnoj Americi i 18.2 napada/godišnje u Evropi (10 napada/godišnje, ako se isključi Rumunija).

Najčešći napadi su ustvari odbrambeni

"Najučestaliji scenario napada smeđih medveda je odbrambeni napad ženke sa mladuncima (47%), zatim iznenadni susret (npr. medveda je iz blizine iznenadila prisutnost čoveka; 20%), prisutnost psa (17%), napad nakon što je medved ranjen ili uhvaćen u neku zamku (10%) kao i predatorski napadi (5%; 9 u Rusiji i 6 u Severnoj Americi).

Ovi razultati pokazuju da su ženke sa mladuncima grupa medveda koja će verovatno reagovati agresivno u susretnu sa ljudima. Drugi učestali scenariji uglavnom su rezultat neprikladnog ponašanja ljudi i ponašanja koje povećava rizik od napada, a koja bi trebalo izbegavati: samostalno kretanje kroz stanište medveda, hodanje u tišini, šetanje sa psom koji nije na povodcu ili sleđenje  medveda ranjenog u lovu. Sve ovo moguće je izbeći kampanjama informisanja javnosti i edukacijom.
Suprotno našoj polaznoj hipotezi, nismo pronašli razlike u broju napada među zemljama u kojima se medvedi love ili odstreljuju legalno i zemljama u kojima je lov strogo zabranjen
", navodi se u saopštenju.


Tagovi

Smeđi medved Istraživanje Napadi na ljude Naučnici


Autorka

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Željka je diplomirani agronom sa dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednik je portala Agroklub i donosi najnovije vesti iz sveta poljoprivrede!