Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Požari
  • 19.12.2020. 07:30

Žarišta požara dosegla nove ekstreme, ali se globalne emisije smanjuju

Uprkos tome što su neke regije posebno pogođene, širom sveta je bilo manje šumskih požara, pokazuju podaci CAMS-a.

Foto: Depositphotos/yelantsevv
  • 147
  • 34
  • 0

Slika aktivnosti požara širom sveta za 2020. godinu je vrlo složena, pokazali su podaci koje je godinu dana prikupljala Copernicus Služba za nadzor atmosfere (CAMS), koju je u ime Evropske komisije provodi Evropski centar za vremenske prognoze srednjeg dometa.

Iako su područja poput Arktičkog kruga i zapadnog dela Sjedinjenih Država trpeli šumske požare neviđenih intenziteta i emisija, bila je ovo jedna od godina sa najmanje aktivnih na globalnom nivou, otkrili su naučnici CAMS-a. To je dovelo do daljeg pada zagađenja, nastavljajući trend u poslednjih 17 godina, ali u najviše pogođenim područjima intenzitet je bio daleko veći. 

Ispušteno 1.690 megatona ugljenika u atmosferu

Iako je požarna aktivnost u južnoj tropskoj Africi ove godine bila vrlo niska, pojačana je aktivnost u područjima poput Sibira, Kolorada, Kalifornije i regije Pantanal u južnom Brazilu. Otprilike 1.690 megatona ugljenika ispušteno je u atmosferu od 1. januara do 7. decembra.

"Iako je 2020. godina zasigurno poražavajuća za najteže pogođena žarišta, emisije u celom svetu bile su manje zbog boljeg upravljanja požarima i merama ublažavanja", pojasnio je viši naučnik i stručnjak za šumske požare u CAMS-u, Mark Parrington

"Otkako smo 2003. počeli sa monitoringom putem sistema GFAS, primetili smo postupni pad stope emisije“, dodao je rekavši da nije vreme za zadovoljstvo jer su požari u pogođenim područjima bili rekordne jačine kao rezultat toplijih i sušnijih uslova. To je rezultiralo povećanim zagađivačima koji se prenose hiljadama kilometara, što utiče na kvalitet vazduha za milione ljudi.

U 2019. godini zabeležen 41 požar u državnim šumama Srbije

"Nastavljajući svakodnevno praćenje razmera, intenziteta i emisija širom sveta, naš je cilj podići svest o njihovom dugotrajnom i velikom uticaju", naglasio je rekavši da to pomaže informisanju donosiocima odluka, organizacija, preduzeća i pojedinih građana u planiranju šta da čine protiv potencijalnih učinaka zagađenja vazduha, što je posebno važno sada kada nas je pogodila pandemija COVID-19.

Dim iz Amerike stigao do Evrope?

Požarima visokog intenziteta posebno su pogođena četiri područja. Jedno od njih je zapadni SAD, a to je ujedno i jedna od najgore pogođenih regija nakon posebno vrućih i suvih uslova u avgustu i u septembru.

Za nekoliko država SAD-a, počevši od Kalifornije i Kolorada, a šireći se do Oregona, Vašingtona, Jute, Montane do Ajdaha, podaci su pokazali da je aktivnost u regiji bila desetina do stotine puta intenzivnija od proseka 2003-2019. U SAD-u, kao i za nekoliko pogođenih država dimovi američkih šumskih požara bili su dalekosežni, a doputovali su i do severne Evrope. Emitovali su ogromne količine dima i zagađenja u atmosferu te su satelitskim posmatranjima emisije ugljenika procenjene na preko 30,3 megatona.

Požar guta farme, pašnjake, poljoprivrednici prodaju stoku jer nemaju čime da je hrane

U međuvremenu, 2020. bila je je još jedna aktivna godina za požare koji su se razbuktali na krajnjem severoistoku Sibira i Arktičkom krugu. U maju, kako je započela sezona borealnih požara, naučnici su zapazili i one na Arktiku, nakon neobično toplog proleća. Do septembra su naučnici uspeli da potvrde da su oni u leto već postavili nove rekorde zagađenja, a dim je pokrivao više od trećine Kanade. Od 1. januara do kraja avgusta, emisije CO2 u toj regiji iznosile su 244 megatona, u poređenju sa 181 megatona za celu 2019. godinu.

Sledeći teško pogođeni deo sveta ove godine bila je karipska regija gde se aktivnost požara obično odvijala od januara do maja. Na kraju sezone naučnici su izvestili da su emisije u regiji koja je uključivala zemlje poput Belizea, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve, Paname i poluostrva Jukatan u Meksiku bile znatno iznad proseka 2003 - 2019.

U Australiji izvanredno stanje

Venecuela je takođe zabeležila aktivnost veću od proseka u sva četiri meseca u prvoj trećini ove godine. U međuvremenu, Kolumbija je u februaru zabeležila intenzivne aktivnosti nakon sporog početka sa ukupnim emisijama ugljenika višim od proseka 2003-2019.

U januaru je australijski Novi Južni Vels proglasio jednonedeljno vanredno stanje zbog požara. Ranije, početkom decembra rasplamsali su se u Viktoriji gde je izgorelo gotovo milion hektara zemlje. Puštajući u atmosferu preko 400 megatona ugljeničnog dioksida, imali su ogroman uticaj na kvalitet vazduha jer je dim iz požara obuhvatao površinu od 20 miliona kvadratnih kilometara, dovoljno veliku da pokriva celu Rusiju i trećinu Evrope.

Za celu godinu CAMS je na svojoj veb stranici pokrenuo Globalnu stranicu za nadzor požara kako bi pomogao da se svet informiše o njegovim učincima. Stranica sadrži mnoštvo informacija, uključujući karte, animacije, pitanja i odgovore kao i najnovije vesti o ovoj važnoj temi.


Tagovi

Emisije CO2 Mark Parrington CAMS Copernicus Požari


Autorka

Martina Pavlović

Više [+]

Martina je magistar agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Evropska unija mora da obnovi najmanje 20 odsto kopnenih i morskih područja do 2030. i sve narušene ekosisteme do 2050. godine, navodi se u novom zakonu koji je juče usvojio Evropski parlament. "Cilj zakona EU o obnovi prirode o kojem je po... Više [+]