Pretraživanje tekstova
U svetu su znak sreće i blagostanja, a kod nas su vezane za žaljenje i tugu. Možemo ih sačuvati preko zime i posaditi na proleće.
Hrizanteme su u Evropu stigle iz Dalekog Istoka gde su simbol sreće, blagostanja, večnog života i moći. U nekim zemljama ona se nosi kao poklon ili se nalazi u buketima za venčanje. Kod nas je njena simbolika vezana za tugu, osećaj prolaznosti, žaljenja i smrt.
Pravoslavci najčešće nose bele hrizanteme na groblje u vreme Zadušnica kada se uređuju grobna mesta i daje spomen na mrtve. U kalendaru katoličke crkve vezana je za praznik Svi sveti kada je običaj među narodom da se posećuju groblja i uređuju grobovi u spomen na mrtve.
Kupovina ovog lepog cveta iz godine u godinu može predstavljati popriličan finansijski teret. Međutim, ako mlade hrizanteme sačuvamo one mogu narasti u veliki žbun čijim ćemo deljenjem povećati njihovu brojnost. Nisu zahtevne, a kako bi prezimele potrebno je ispoštovati nekoliko pravila.
Prvi je korak odabir onih koje su otporne na niske temperature i mogu da prezime. Uglavnom se radi o hibridima koji su dostupni u raznim bojama i nijansama.
Biljke u saksijama je potrebno skloniti u zatvoren prostor. Ako ih ostavimo na otvorenom imaju male šanse da prežive zimu, jer su izložene delovanju hladnih vetrova i lako izmrzavaju. Možemo ih posaditi u zemljište, ali im tada moramo obezbediti adekvatnu zaštitu u vidu prekrivanja malčom, kartonskom kutijom, agroplatnom.
Pre prvog mraza postavite i grane četinara kao zaštitu. Problem kod sadnje je kratko vreme da se biljka ukoreni i razvije koren u novoj sredini pre smrzavanja zemlje. Posađenim biljkama uklonite sasušeno lišće i cvetove, ali ih ne orezujte. To će im biti dodatna zaštita tokom zime.
U južnim krajevima ih sadimo tokom kasnog leta i rane jeseni, a u kontinentalnom delu je najbolja prolećna sadnja.
Pre unošenja, potrebno ih je presaditi u nešto veću posudu, a na dno stavite drenažni sloj. Ovo vredi i za mlade biljke, kao i za one u saksijama na balkonima. Skratite ih na četvrtinu, dodajte đubrivo bogato fosforom i odnesite u zatvoren prostor. Zalivajte ih jednom mesečno kako se koren ne bi osušio.
Temperatura ne treba da padne ispod nula stepeni Celzijusa, idealno je da je između nula i dva stepena. Prekrijte je agroplatnom ili platnenom kesom i jednom u toku sedmice proverite u kakvom je stanju.
Na proleće se pojavljuju mladi, zeleni izdanci i biljka izlazi iz zimskog sna. Uklonite pokrivku i pođubrite. Povremeno iznosite biljke na otvoreno u toplom delu dana kako bi se navikle na spoljašnje uslove. Mladi izdanci se blago prikrate kada dostignu visinu 10 do 12 centimetara kako bi se razgranali.
Tagovi
Cveće Biljke u saksiji Hrizanteme Zaštita hrizanteme
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.