Pretraživanje tekstova
Cvet se može dodati u čorbe, dezerte, marmalade, sosove… Latice su slatke, pa mogu biti lepa dekoracija na voćnoj salati ili sladoledu.
Turski karanfil kod nas, ili na latinskom Dianthus barbatus, odnosno božanski cvet, ili kod Engleza Slatki Vilijam, preplavio je i zamirisao bašte i pijace u Zrenjaninu, ali i u drugim gradovima Srbije. Dvogodišnja cvetnica poreklom je iz Azije, piše više zrenjaniski.com.
Nepravedno u senci svog rođaka, karanfila, pomalo zaboravljen kao starinsko cveće, turski karanfil ne samo što je dekorativan nego i lepo miriše, dugo cveta, dugo opstaje u vazi, a još je i jestiv. Tačnije, jestiv je njegov cvet.
Cvet se može dodati u čorbe, dezerte, marmalade, sosove… Latice su slatke, pa mogu biti lepa dekoracija na voćnoj salati ili sladoledu.
Zašto su mimoze simbol Dana žena, koje značenje nose lale, a gde su nestali karanfili?
"Ko ne voli karanfile, ne treba ni da živi", najpoznatiji je citat iz kultnog filma Slobodana Šijana, Davitelj protiv davitelja. Globalno su i dalje simbol 8. marta. Na prvom Međunarodnom svetskom danu žena 1911. godine, žene su upravo s crvenim karanfilima izašle na ulicu demonstrirati za svoja prava glasa.
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univ... Više [+]
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima
U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu održano je predavanje studentima treće godine studija na temu:
„Analiza trenutnog stanja i sistema upravljanja travnjacima u Srbiji“
Tokom predavanja predstavljen je značaj travnatih ekosistema za:
🐄 razvoj stočarske proizvodnje
🌱 očuvanje biodiverziteta
🌍 održivo upravljanje prirodnim resursima
🌾 proizvodnju kvalitetne stočne hrane
Posebna pažnja posvećena je degradaciji travnjaka, nedovoljnoj iskorišćenosti pašnjaka, kao i savremenim merama upravljanja ispašom, đubrenjem i obnovom travnjaka u uslovima sve izraženijih klimatskih promena.
Edukacija budućih stručnjaka predstavlja važan korak ka održivijem upravljanju travnjacima i jačanju otpornosti stočarske proizvodnje na klimatske izazove. 🌿