Pretraživanje tekstova
Mislio sam da to kod nas ne raste i da nema. Slučajno sam našao ovu biljku samo na jednom mestu u kosjeričkom selu Subjel na 650 metara nadmorske visine, rekao je Milan Božović koji se uverio u lekovitost ove biljke.
U srpskom narodu nadaleko je poznata prirodna medicina, kojoj pribegavamo kada i doktori daju najcrnje prognoze. Zbog takvog viđenja Kosjerci vole da kažu da i ne idu u apoteku, jer lek za svako boljku pronalaze na proplancima svoje opštine. Milan Božović kao vrsni poznavalac travki godinama unazad ispituje ih i koristi kao spas za svoje zdravlje, a do neverovatnog otkrića došao je kada je ubrao Gujinu travu u narodu poznatu kao Sikavica, piše RINA, a prenosi Glas zapadne Srbije.
"Mislio sam da to kod nas ne raste i da nema. Slučajno sam našao ovu biljku samo na jednom mestu u kosjeričkom selu Subjel na 650 metara nadmorske visine. Sikavica raste na skrivenim mestima i onaj ko ne poznaje narodnu medicinu teško je može prepoznati.
Najbolje se pokazala kao protivotrov za najotrovije pečurke, kao što su zelena pupavka, bljuvara ili ludara koje se jedu samo jednom. Ali pored toga ona leči probleme sa želucem, mokraćnim kanalima i drugim boljkama", rekao je Božović za pomenutu agenciju, koji se uverio u lekovitost ove biljke na primeru svog prijatelja.
Veliki broj trovanja gljivama - među pacijentima i iskusni berači
Nakon višemesečnog konzumiranja čaja rešio je probleme sa srcem i jetrom.
Sikavica ili mlečni čkalj je jako slična čičku pa je mnogi samo tako prepoznaju, ali to nisu iste biljke, piše na sajtu mediflora. Naraste do 150 cm i cveta u drugoj godini u leto. Nalazi se pored puteva i u blizini naselja, uglavnom u primorskim i toplijim područjima. Listovi i cvet se beru u maju, a seme u avgustu-septembru, kada se vadi i koren. Godine 1986. odobrena je za lečenje alkoholnog i virusnog hepatitisa, masne jetre, ciroze i trovanja jetre.
Tagovi
Sikavica Mlečni čkalj Čičak Milan Božović Lekovitost Lečenje bolesti jetre Trovanje gljivama
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.