Sremuš je biljka koja u izobilju raste na obroncima Povlena. Iako podseća na beli luk, višestruko je zdraviji. Kao predjelo, glavno jelo ili salata, sremuš može da se nađe u 90 različitih recepata.
Da li ste nekada probali sremuš proju, taorski namaz od sremuša, punjeno pile sa sremušom ili taoski ćimbur sa sremušom? Ili možda salatu taorska vrela ili povlenske kugle? Sve je to deo jelovnika koji se nalazi na trpezi meštana Povlena, kojima je priroda dala da u izobilju na obroncima ove planine imaju izuzetno lekovitu i zdravu biljku.
Sremuš je decenijama sastavni deo ishrane povlenskih domaćina, ali mu se u široj javnosti nije pridavao veliki značaj. Sremuš je jedna od četiri biljke koje su najrasprostranjenije u svetu i vrlo je lekovita.
Velika potražnja za sremušem - šta stigne u prodavnicu, odmah se rasproda
"Sremuš je u našem narodu poznat kao divlji beli ili medveđi luk. On samo ima miris belog luka, ali je desetinu puta jači od belog luka kada su njegova lekovita svojstva u pitanju i stari ljudi imaju običaj da kažu da je on 'ubica otrova' u našem organizmu", kaže Vlado Dodović, član Organizacionog odbora manifestacije Dani sremuša.
Kako ističe Dodović, svake godine se u okviru manifestacije organizuju predavanja, pa se na jednom moglo čuti i zašto se uopšte ova biljka u narodu naziva medveđi luk.
"Poznato je u našem narodu da se sremuš pojavljuje rano s proleća i veruje se da je prva biljka koju medved jede posle zimskog sna - sremuš. Sigurno da to nije bez osnova, a poslednjih godina ljudi se sve više okreću prirodi, zdravijem načinu ishrane, pa je tako iz godine u godinu i sve veće interesovanje da se nešto sazna i nauči o sremušu. Zbog toga se i organizuje takmičenje u pripremanju jela od sremuša, bilo da su u pitanju čorbe, pite, salate ili paste."
Priča o popularizaciji sremuša u valjevskom kraju počela je pre skoro deceniju kada je prvi put na Povlenu organizovan Sabor u čast slave Manastira Lelić. U tom trenutku želja organizatora bila je da se promoviše Povlen, planina sa izuzetnim prirodnim lepotama. Onda se rodila i ideja da se što više ljudi upozna i sa onim lekovitim i korisnim biljkama koje rastu na ovom području, a sremuša je, svakako, u izobilju.
I tako se već pet godina na Povlenu se održava manifestacija Dani sremuša. Do sada je uvek bila u maju mesecu, kada je sremuša najviše po šumama Povlena. I ove godine, organizacioni odbor odlučio je da određene aktivnosti počnu sredinom maja, ali da se glavni događaj pomeri za kraj juna kada će se održati i takmičenje u spremanju jela od sremuša.
Od sremuša se mogu praviti hladna jela, ali i proje, pite, peciva i hlebovi, supe i čorbe, ali se u narodu najviše sprema sremuš u kombinaciji sa krompirom. Kako kaže autor kuvara "Sremuš za sve", Aćim Aleksić, danas se sve više i mladih okreće zdravoj ishrani.
"Mnogobrojne su mogućnosti i kombinacije da sremuš bude prisutan u ishrani. Odlično se slaže i sa mesom i ribom, ali može da se priprema i kao salata. Može se koristiti za pripremu hladnih jela, ali i raznih vrsta pita, proje, peciva, pa i hleba, može se kombinovati uz neko jelo sa mesom, a mladi danas vole da ga pripremaju kao salatu. Sve je više onih koji žele zdravije da se hrane", kaže Aleksić.
Kao preporuka za predjelo ili pak doručak, može biti takozvano Taorsko meze koje je drugi naziv za kačamak sa sremušom. Ako hoćete da probate neko modernije jelo, onda je preporuka da se sremuš očisti i opere, isecka na rezance i stavi u blender. Treba mu dodati propržen lešnik i maslinovo ulje. Kad se sve dobro usitni, može se začiniti sa biberom i dodati parmezan i izmešati sa skuvanom testeninom.
Postoji više od 90 originalnih recepata za pripremu jela od sremuša, a osnovni sastojak nije teško pronaći u prirodi. Kao izuzetno otporna biljka, raste i na visinama do 1.500 metara nadmorske visine.
Borivoje Milenković: Berba sremuša i lekovitog bilja donosi zaradu
Udruženje "Zaštita prirode Donji Taor" koje se bavi i zaštitom Taorskih vrela, obnavljanjem vodenica na njima i turističkom prezentacijom planine Povlen, želi da se za prirodne retkosti i legende ovog kraja više čuje i zna. Planina Povlen je najveća i najviša planina u vencu valjevskih planina počev od Gučeva pa do Avale. Pa se tako Mali Povlen nalazi na 1.347 metara nadmorske visine i što je još jedna zanimljivost - veći je od Velikog Povlena.
Dani sremuša održaće se 27. juna u podne, a svi su koji dođu, biće dragi gosti.
Foto prilog
Tagovi
Autorka