Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj kaktusa
  • 28.04.2018. 12:30

Stevan Avramov - život sa kaktusima

Stevan Avramov je predsednik Društva kaktusara Srbije i iskreni zaljubljenik u ove bodljikave lepotane, za koje kaže da traže malo prostora i vode i ne traže previše nege.

Foto: Stevan Avramov
  • 1.885
  • 40
  • 0

Iako je kaktuse viđao i pre 1993. godine, Stevan Avramov tu godinu smatra presudnom za bavljenje, za naše podneblje, ovim neobičnim biljkama.  Kaže da su mu te biljke promenile život. Ne može da kaže šta ga više veseli - da li kada na klijancima vidi prvi čuperak bodlji, ili kada procvetaju, počnu da prave pelcere. Ponosan je na svoju kolekciju kaktusa. Preko 1.500 različitih vrsta je retkost na ovim prostorima. Uzgaja iz iz ljubavi, a omogućavaju mu i da zaradi.

Kaktusi sa svih strana sveta

Biljke je nabavljao na različite načine - kupovao, dobijao na poklon, sejao. Engleska, Nemačka, Češka, Mađarska, Rumunija, Holandija, SAD, Tajland, Južna Afrika. Sakupljao je sve do čega je mogao da dođe. I još uvek to radi. Naravno, ima svoje miljenike. Prednost daje biljkama iz rodova Euphorbia, Echeveria, Haworthia. Među kaktusima to su biljke iz roda Gymnocalycium, Copiapoa, Ferocactus itd. U njegovoj kolekciji prva mu je bila Pachyphytum compactum. Iako je dobro poznavao naše lokalne biljne vrste, ova mu je izgledala kao da nije sa planete Zemlje.

Uzgoj kaktusa je izazov

Sve ovo bi izgledalo drugačije da nije imao podršku svoje porodice: majke Mileve, oca Nikole, supruge Radice, dece Nikole i Ivana. Nada se da će bar jedan od njih dvojice naslediti ljubav ka ovim biljkama. 

"Kaktusi su na mnogo načina drugačiji od biljaka sa našeg podneblja. Izgledaju potpuno drugačije, način gajenja je značajno drugačiji, imaju veoma lepe, a često i velike cvetove, mogu da žive dugi niz godina. S obzirom na to da su toliko različite, izazov je pokušati gajiti ove biljke", ističe naš sagovornik.

Kaktusi mogu da budu teški i 15 tona!

On objašnjava da su kaktusi grupa biljaka koja je nastala relativno kasno tokom evolucije biljaka. Najmanje vrste su prečnika 1-2 cm a najveće su visoke kao trospratna zgrada i teške preko 15 tona. Za čuvene saguaro kaktuse, koje poznajemo iz kaubojskih filmova, kaže da su bili tu, kada je prvi belac stupio na američki kontinent. Izuzetno dobro su prilagođeni na sušne uslove. Neke vrste kaktusa žive u predelima gde kiša padne jednom u dve godine. Kada padne kiša, ove biljke su u stanju da preko noći upiju preko 50 litara tečnosti. Bodlje po kojima su kaktusi poznati služe da bi se odbranili od životinja koje bi ih pojele, ali takođe da štite kaktus od prejakog sunca ili od hladnoće, koja je česta noću u pustinjama.

Kaktus
Kaktusi su dobro prilagođeni na sušne uslove

Da bi kaktus cvetao, mora da miruje

Kaktusi, i druge sukulentne biljke, ne tolerišu višak vode i to je njihov najveći problem u našim krajevima. Zbog toga je bitno da supstrat bude dosta propusan, kako se višak vode ne bi zadržavao oko korena.

"Da bi kaktus cvetao, mora da ima period mirovanja preko zime, kada se biljka ne zalivaju i čuvaju na prohladnom mestu. Neki kaktusi prave izdanke, kojima je moguće razmnožiti biljku, dok neke ne prave i mogu se razmnožiti samo setvom semena. Kaktusi nemaju mnogo bolesti ili parazita. Najčešći parazit je vunasta vaš, od koje je efikasna zaštita neki sistemski insekticid. Gajenje ostalih sukulentnih biljaka je malo komplikovanije, jer su veoma različite, potiču sa različitih kontinenata i uglavnom ne moraju da imaju zimski period mirovanja, tako da im i preko zime treba dosta svetla i visoka temperatura", objašnjava Stevan.

Koji suptrat pogoduje kaktusima?

On ističe da, recimo, smolasta zemlja i previše gline nisu pogodne za supstrat. Dobro je dodati kompost. U većini slučajeva najpovoljniji je neutralni do blagi kiseli supstrat sa pH od 5,5 do 6,5 no i tu ima izuzetaka. Hranljivost zemlje skoro nikad nije problem a veštačko đubre je retko potrebno i to samo ono za kaktuse.

Kaktusi vole svetlo

Prema njegovim rečima, kaktus zahteva i dosta svetlosti. Što više to bolje. Na našim geografskim širinama, u gradama pogotovo, ne treba se plašiti viška svetlosti za sukulentne biljke. Ali treba biti oprezan kad su u pitanju mlade biljke, biljke koje su dugo bile u uslovima nedovoljnog osvetljenja, koje iznosite posle zimovanja. Njih morate postepeno privikavati na puno sunce, isto kao što i sebe pazimo kada počinjemo sa sunčanjem.

Kaktus cvet
Da bi kaktus cvetao, mora da ima period mirovanja preko zime

Temperaturu je potrebno prilagoditi

Za odrasle kaktuse i najveći broj sukulenata za vreme vegitacije je potrebno što više toplote. Ali, za vreme mirovanja je neophodna niža temperature. Za veliku većinu kaktusa i drugih sukulenata to je 6°C do 8°C, ali nekima je i u mirovanju potrebna temperature od oko 12°C dok trećima, doduše daleko ređim vrstama, i u mirovanju odgovara temperature od 16°C do 18°C.

Presađivanje kaktusa

On ističe da kaktuse treba presađivati povremeno, na dve do tri godine, pred početak vegetacije. Neke biljke bolje napreduju, ako im se skrati koren i ostave se par dana da se presek zasuši. Pogrešno je takve biljke zalivati odmah pošto ih presadite, nego tek posle dva do tri dana. Ne treba ih presađivati u mnogo veće saksije, dovoljno je da je 1 cm do 2 cm veća. Ako je supstrat propusan, dobre su glinene plastične saksije.

Veza između kaktusa i ekologije

Prema njegovim rečima, veza između kaktusa i ekologije je slična kao i veza bilo koje biljke i ekologije.

"Osnova svake ekologije, tj. života u skladu sa prirodom su - biljke. Danas je veliki problem očuvati svaku biljku, pogotovo u gradovima u kojima su ljudi sve više odvojeni od prirode. Na terasama u beogradskim zgradama građenim od betona često ne može da preživi ni jedna druga biljka osim kaktusa. Zbog toga su se mnogi stanovnici našeg grada okrenuli ka kaktusima, kao jedinim zelenim detaljima koje mogu da održe u životu", dodaje on.

Kaktusi
Osnova svake ekologije, tj. života u skladu sa prirodom su - biljke

Društvo kaktusara Srbije neguje ljubav prema kaktusima

Naš sagovornik je i predsednik Društva kaktusara Srbije, organizacije koja se bori za popularizaciju ovih biljaka.

"Članovi ovog udruženja imaju samo jednu zajedničku stvar - ljubav prema kaktusima. Ima mladih ljudi, kao i starijih. Naši članovi se bave različitim  poslovima: inženjeri, lekari, farmaceuti, zanatlije, domaćice, a ima i penzionera, naučnih radnika, studenata i školaraca. Svega nekoliko naših članova se bavi gajenjem ovih biljaka radi prodaje ili su profesionalno povezani sa biljkama. Broj kaktusara se stalno povećava, što je slučaj i sa mnogim drugim zemljama Evrope i Azije, jer traže malo prostora i vode i ne traže previše nege", kaže Avramov.

Članovi Društva su okupljeni u sekcije prema geografskoj lokaciji, kako bi kontakti i druženje među njima bili češći i aktivniji. Osnivanje sekcija je slobodno, prema izboru samih članova,  dovoljno je da ih u okolini ima više od dvoje. Beogradska sekcija se okuplja drugog utorka u mesecu u 18:30 u upravnoj zgradi beogradske Botaničke bašte Jevremovac.


Foto prilog


Tagovi

Stevan Avramov Kaktus Društvo kaktusara Srbije


Autorka

Marija Jovanović

Više [+]

Marija je ekonomski novinar već 12 godina. Ima 38 godina i završila je Fakultet političkih nauka u Beogradu. Životni moto: Najvažnija stvar kod cilja jeste da ga imate. Uvek imajte na umu da je vaša čvrsta odluka da uspete važnija od svake druge.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić