Kažu da se dobre stvari množe i skoro lančano šire ako ih što više ima u praksi. Vremenom one postaju standard. Nadajmo se da će ova urbana bašta u srcu Beograda, u blizini Slavije biti primer kojim će krenuti mnogi.
Beton, asfalt, saobraćajna gužva! Kako amortizovati neminovne efekte savremenog gradskog života. Borba počinje pojedinačno! Jedni će videti od drugih, samo treba istaći pozitivne primere i objasniti kako su to ovi drugi uradili. Ova urbana bašta koja se nalazi u blizini Slavije u Beogradu prkosi svim čudima savremenih metropola. Očigledno je da je njen idejni tvorac bio hrabar, jer se bašta nalazi u blizini jedne od najprometnijih saobraćajnica u prestonici. Nalazi se ispred jednog restorana, koji u ponudi inače ima organsku hranu.
Na betonski plato u gusto naseljenom delu Beograda doneli su bale slame. Okvire su napravili od drvenih greda i oslikali ih da razbiju sivu monotonu boju u okruženju. Sa slamom su napravili kompostirano zemljište spremno za biljke koje su odabrali. Ovo rešenje sa drvenim okvirima je daleko praktičnije, jer svi znamo da ima ljudi koji baš i ne cene tuđi trud. Da su direktno u zemlju sadili, to bi mogao neko i da poruši za noć. Ovako su u prilici da bolje čuvaju svoj rad i brzo ga poprave. S druge strane, bili su limitirani i betonom koji verovatno ne bi smeli ni da raskopavaju.
Zanimljivo je da su izabrane biljke koje retko viđamo. Tako se tu našao gavez, spelta, neven. Pa čak i detelina. Uz svaku biljku je pločica sa domaćim i latinskim nazivom biljke, pa pretpostavljamo da je njihova misija otišla i korak dalje. Osim što su napravili zelenu oazu, svako od prolaznika može da se upozna da biljkom koju u Beogradu, ruku na srce, nema gde da vidi na slobodnim površinama ili na internetu. Centralno mesto njihove urbane bašte zauzela je jedna kruška. Na njoj, kao i na drugim biljkama je da se izbore sa izduvnim gasovima i opstanu. Sudeći po stanju na terenu, većina njih sasvim lepo napreduje i opstaje.
Urbane bašte su novi pravac u gradovima, bez obzira u kojoj su funkciji. U svetu teže da ih postave gde god je to moguće. Koriste se prostori ispred stambenih zgrada, na korovima, unutrašnjim dvorištima, terasama. I dvorišta gradskih škola i obdaništa su dobro mesto. Pojedine svetske metropole na obodima gradova ustupaju omanje parcele svojim stanovnicima kako bi pravili urbane bašte i gajili voće i povrće za svoje potrebe. Ova u Beogradu tek je pionir, ali dobar primer koji bi trebalo istaći kako bi se "razmnožio". Usamljena ne može značajno smanjiti zagađenje i buku, ali je raj za oči. Navažnije je da je uopšte nije teško napraviti. I, više iziskuje dobre volje, nego novca. Nije teško, a lepo je, priznaćete da prođete ulicom i vidite baš nju, dok žurite u svoje kancelarije u sred Beograda.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka