Na osnovu rezultata analize zemljišta nadležne ustanove, odnosno njihovi naučno - stručni radnici mogu dati preporuku za izbor odgovarajuće lozne podloge za ispitani tip zemljišta.
Od pojave insekta filoksere, koja izaziva sušenje vinove loze, uspešno rastenje, plodonošenje i dugovečnost sorti plemenite vinove loze, uslovljeno je kalemljenjem sorti na odgovarajuću loznu podlogu. Opredeljenje za loznu podlogu predpostavlja uzimanje uzoraka zemljišta pre zasnivanja vinograda. Na osnovu rezultata analize zemljišta nadležne ustanove, odnosno njihovi naučno - stručni radnici mogu dati preporuku za izbor odgovarajuće lozne podloge za ispitani tip zemljišta.
S obzirom na rezultate postignute u praksi, za preporuku su sledeće podloge:
Ovo je podloga iz grupe američko - američkih hibrida. Kod nas se smatra gotovo univerzalnom jer je pogodna za mnoge tipove zemljišta.
Dobre je bujnosti (bujna je), ima dobru srodnost sa većinom sorti koje se kod nas gaje. Podnosi i do 50 odsto ukupnog kreča u zemljištu. Na spojnom mestu se ne javlja guka, osim ako se na nju kalemi slabo bujna sorta. Lako se ožiljava, koren joj je snažan, prodire duboko u zemljište. Srednje je otpornosti na sušu. Dobro se razvija na svim tipovima zemljišta, pogodna i za siromašnija kao i za glinovitija zemljišta. Kod nas se ova podloga najviše upotrebljava.
Podloga je iz iste grupe američko - američkih hibrida, kao i Kober 5 BB. Po mnogim svojstvima vrlo je slična Koberu.
Nešto je manje bujnosti, ranije završava vegetaciju, pa sorte na njoj ranije sazru u odnosu na Kober 5 BB. Manje je otpornosti na sušu od Kober-a. Pogodna je za većinu umereno vlažnih, umereno plodnih tipova zemljišta. Podnosi 40 - 50 odsto ukupnog kreča u zemljištu i 17 - 19 odsto fiziološko aktivnog kreča, dobre je otpornosti na hlorozu. Koren je razgranat i prodire u dublje slojeve zemljišta. Ova podloga sve više potiskuje Kober 5 BB.
Podloga je iz grupe evropsko - američkih hibrida.
Među podlogama koje se kod nas koriste podnosi najviše ukupnog kreča u zemljištu (do 60 odsto) i 40 odsto fiziološko aktivnog kreča. Bujna je, srednje dugog vegetacionog perioda. Slabije se ukorenjava, ali kad se ukoreni razvija vrlo dubok korenov sistem, koji je vrlo moćan. Koristi se za siromašna, suva i vrlo krečna zemljišta. Ima dobar afinitet sa bujnim i veoma bujnim sortama. Naročito je dobra za kalemljenje stonih sorti.
Lozna podloga novijeg datuma. Stvorena je u Francuskoj ukrštanjem Kaberne sovinjon x Berlandieri. Zbog vrlo dobrih svojstava širi se intezivno.
Jedna je od podloga koja podnosi najviše kreča u zemljištu, do 70 odsto ukupnog i oko 45 odsto fiziološki aktivnog. Ima bujan čokot. Nakalemljene sorte imaju srednju bujnost, dobru i redovnu rodnost. Visoka otpornost na kreč i sušu su glavne odlike ove podloge, a preporučuje se za siromašna, krečna, sušna, kamenita zemljišta.
Bujne i srednje bujne podloge su:
Slabo bujne podloge su:
Bujne podloge se koriste za sušne terene, dok za vlažne terene srednje bujne i slabo bujne podloge (dipl. ing. Stanko Nekić, 2019.).
Generalno, sve lozne podloge bilo da su nastale selekcijom ili hibridizacijom Vitis berlandieri i Vitis rupestris odlikuju se dobrom otpornošću prema suši.
Najotpornije na sušu su podloge: Richter 110, Ruggeri 140 i Paulsen 1447. Nešto slabiju otpornost imaju Richter 99 i Paulsen 1103. Sa druge strane, podloge dobijene ukrštanjem Riparia x Rupestris su osetljive na sušu, dok one iz grupa Berlandieri x Riparia, kao što su Teleki 8 B, Kober 5 BB, 420 A (najstarija podloga) i SO4, ispoljavaju srednju otpornost. Takođe, lozne podloge dobijene ukrštanjem V. vinifera sa američkim vrstama, po pravilu su otporne na sušu (Šasla x Berlandieri 41B i dr.).
Za visoke uzgojne oblike, tipa pergola ili odrina treba obezbediti plodno zemljište, navodnjavanje i podloge, kao što su Rupestris du lot, Riparia x Rupestris 101-14, Berlandieri x Riparia 420 A, kao i neke hibride Berlandieri x Rupestris.
Povezana biljna vrsta
Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera
Vinske sorte vinove loze beloga grožđa gaje se na peskovitim zemljištima, a teža zemljišta su povoljnija za crne (obojene) sorte, pre svega zbog svog povoljnijeg toplotnog režima,... Više [+]Tagovi
Autor