Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vino i turizam
  • 19.11.2019. 18:00
  • Sremski okrug, Vojvodina, Pećinci

Profesor Dragomir Stamenković hobi pretvorio u biznis

Dragomir Stamenković iz Srema na popinačkom auto-putu, deset godina uzgaja vinovu lozu od koje je razvio i proizvodnju vina.

Foto: Depositphotos/Jaromatik
  • 753
  • 27
  • 0

Dragomir Stamenković, inače inženjer optike i optoelektronike i saradnik na Katedri za biomedicinsko inženjerstvo Mašinskog fakulteta u Beogradu, zainteresovao se za proizvodnju vina još u toku studija koje je proveo u Francuskoj.

"Ljubav prema vinu rodila se u Francuskoj, ali sam poslovni podsticaj dobio na Svetoj Gori. Subvencije su se tada davale samo za vinogradarska područja, kao što je Fruška gora. Pošto granice nisu bile striktno određene, sticajem srećnih okolnosti ispadoh na dobroj strani, pa čak i na brdu, čime se smatraju ova 92 metra nadmorske visine gde se nalazim", priča Stamenković.

Vinovu lozu podigao je na imanju svojih roditelja

Iako radi na fakultetu, komšije ga pre poznaju kao vinara. U svom domaćinstvu pokrenuo je čitav industrijski pogon za izradu kontaktnih sočiva po narudžbini. Poznat je i po tome što jedini u Srbiji izrađuje bojena sočiva za teške povrede oka, koja sakrivaju estetski problem. 

"Celo "carstvo" poniklo je zahvaljujući proizvodu "mejbi bejbi" izvezenom u tri miliona primeraka, koji je proslavio slogan Dragoljuba Mićka Ljubičića: "Plodni dani ili ne, mejbi bejbi pokaže". Od profesora Markovića sam saznao kako je teška zabluda da loza, uz nove sorte i tehnologije, može uspeti samo u brdovitim predelima. "A kako na Azurnoj obali?", demantovao me je i ubedio, te prvom prilikom došao sa kolegom, analizirao zemljište i napravio mi projekat", objašnjava Stamenković.

Vinovu lozu podigao je na imanju svojih roditelja, kako bi ga iskoristio u cilju pokretanja porodičnog biznisa. Ponekad mu kažu da je, ovu proizvodnju pokrenuo iz sebičnih razloga.

"Možda je to i tačno jer ovo predstavlja stalno mesto porodičnog okupljanja. Sala za prezentacije i seminare uz degustaciju pića je druga dimenzija moje profesionalne vizije, što se klijentima posebno sviđa", navodi Stamenković.

U valjevskom kraju sve više površina pod vinovom lozom

Planira da proširi svoju turističku ponudu

Planira da u budućnosti proširi delatnosti svoje proizvodnje, te se okrene i otvaranju mini-mlekare i sušare, ali i salaša sa ribnjakom. Sve u cilju, ističe, razvijanja seoskog turizma koji se, napominje, u poslednjim godinama razvija u opštini Pećinci.

Dugo je posećivao Hilandar gde se i podseća, rodila ljubav prema vinogradarstvu i proizvodnji vina.

"Tamo sam upoznao profesora Markovića sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu koji je već godinama zadužen za obnovu manastirskih imanja, pre svega vinograda. Jedne večeri, pričajući o svojoj želji da proizvodnju iz Zemuna preselim ovamo, gde imam skoro četiri hektara zemlje, predložio mi je da podignem vinograd," dodaje Stamenković.

Stamenković pravi samo sorte ranijeg sazrevanja kao što su traminac i merlo. Na proizvodnju ove dve vrste vina fokusirao se zbog geografskog položaja i podneblja koje je, napominje, vetrovito.

"Da imamo kaberne sovinjon i hamburg, pitanje je da li bi opstali pored ozbiljnih problema koje imamo sa čvorcima. Ne diraju nas dok se ne završi setva suncokreta jer imaju šta da jedu, međutim, kako to prestane, jata za 15 minuta opustoše sve, a ne samo što pojedu plodove već i unište grozdove. Osim toga, ovde je izuzetno jaka zemlja, tako da bi duga vegetacija uvela lozu u zimski period”, podseća Stamenković.

"Medena duž" dušu dala za vinogradarstvo

U Srbiji se ne mogu uvek probati vina karakteristična za određeni predeo

Ocenjuje da se, kako kaže, preteruje u forsiranju slaganja vina sa hranom.

“Zbog toga je u svetu najviša potrošnja rozea, jer se sa njime ne može pogrešiti među "noblesom". S druge strane, bilo gde u svetu gde se ceni vino, normalno je u ponudi imati sorte karakteristične za regiju koju ste posetili, posebno ako je čuvena po tome”, navodi Stamenković.

Dodaje da je, po pitanju toga, u našoj zemlji drugačija situacija i da se ne mogu uvek probati vina karakteristična za određeni predeo.

“Nedavno sam u prokupačkom restoranu na obali Toplice mogao degustirati jedino plantaže”, objašnjava on.

Dodaje da ima i različitih iskustava sa kupcima koji ga, ističe, neretko i iznenade svojim porudžbinama, prenosi Dnevnik.


Izvori

Dnevnik.rs


Tagovi

Vinogradarstvo Proizvodnja vina Turistička ponuda Traminac Merlo Dragomir Stamenković


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da li ste probali slatko od ljubičice? Znate li koliko je hiljada cvetova potrebno za jednu teglicu? Uskoro na Agroklub-u