Usled visokih temperatura, može doći do stanja stresa i oštećenja lastara i lista, a što utiče na smanjenje fotosinteze i na taj način direktno se narušava kvalitet grozda, ali i čitavog čokota. Biljke koje su oštećene, uvenuće na mestu loma.
Pošto se vremenski uslovi menjaju iz godine u godinu tako bi i saveti i preporuke trebalo da prate te promene. Jaki udari vetra i oluje koji se sve češće javljaju i u našim agroklimatskim uslovima, uzrokuju oštećenja na brzorastućim loznim kalemovima, a najčešće se javljuju u kasno proleće ili na početku leta. U ovom periodu biljke vinove loze još uvek su nežne pa se lako lome usled jakog vetra.
Kasnije, tokom sezone kada izdanci već budu oformljeni,ređe se oštećuje biljka, ali zato više strada list. Teško oštećenje lastara i lista, smanjuje proces fotosinteze i na taj način direktno se narušava kvalitet grozda, ali i čitavog čokota. Biljke koje su oštećene, uvenuće na mestu loma.
Kako pravilno negovati vinograd kada su vremenski uslovi nepovoljni, za Agroklub govorila je Tamara Mihailović, diplomirani inžinjer zaštite bilja.
Prema njenim rečima, izuzetno visoke temperature u toku letnjih meseci veoma nepovoljno deluju na razvoj biljaka i mogu dovesti do oštećenja lastara. Ukoliko dođe do oštećenja lastara, biljka je direktno ugrožena jer se smanjuje asimilaciona površina, samim tim i fotosinteza. Bez zelene lisne mase nema organa koji vrše transpiraciju i u takvom stanju čokot može doživeti toplotni udar.
"Temperature između 35 i 40 stepeni mogu dovesti i do stvaranja opekotina na čokotu i na mestu oštećenja može da dođe do lomljenja. Upravo ti otvori postaju mesta prodiranja patogena u biljku", objašnjava Mihailović.
Upravo u ovakvim situacijama, kao što je stanje stresa usled visokih temperatura, preporučuje se upotreba biostimulatora. Biostimulatori koji su 100% biljnog porekla, dobijeni su procesom bakterijske fermentacije i oni pomažu biljkama da prebrode stres i nepovoljne vremenske neprilike. Kako kaže Mihailović, aminokiseline imaju važnu ulogu u stvaranju odbrambenih proteina. Nekoliko časova posle tretmana prodiru u biljnu ćeliju i pokreću usporene ili zaustavljene fiziološke procese, neophodne za obavljanje životnih funkcija biljaka.
U folijarnoj ishrani mogu da se kombinuju sa fungicidima koji su preporučeni od strane prognozno izveštajne službe Srbije. "Kod povrede, dolazi do stvaranja kalusa na ranama čime se onemogućava prodor gljivičnih oboljenja i podstiče se sinteza hormona auksina. Auksin je hormon rasta koji se stvara u vršnim delovima stabla i korena, prenosi se u zonu izduživanja ćelija i pojačava rast biljnih organa. Na taj način biljka nastavlja da stvara nove organe bez obzira na stres", navodi ona.
Osim upotrebe biostimulatora, preporučuje se i folijarni tretman đubrivima koja sadrže osim makroelemenata i mikronutrijente. Takođe, primena sistemičnih fungicida u skladu sa preproukama stručnih lica, savet je koji je neizostavan u ovakvim godinama.
Ukoliko postoji mogućnost, preporučuje se navodnjavanje kao mera za ublažavanje posledica visokih temperatura. Neophodno je održavati, prema njenim rečima, i vlažnost zemljišta na optimalnom nivou.
"U vreme visokih temperatura, ne treba primenjivati ništa od agrotehničkih mera. Sve tretmane obaviti u večernjim časovima kada su temperature najniže", kaže Mihailović.
Prema savetima Mihailovićeve, ne preporučuje se skidanje sve zelene lisne mase jer biljka u tom slučaju doživljava još veći šok. Bez zelene lisne mase nema organa preko kojih se vrši transpiracija, a kako su tokom leta visoke temperature, bez transpiracije,čokot može doživeti toplotni udar.
Pored toga, kretanjem sokova, čokot će se usmeriti na ubrzani rast zelene mase što će rezultirati pojavom velikog broja jalovih lastara.
Tagovi
Autor
Mita Filipov
pre 5 godina
Напокон да се и стручњаци хемијске пољопривреде дозову памети и почну примењивати знања која биодинамика примењује више од сто година а заснована је и на знањима исконске пољопривреде . Када би се тако поступало и у осталим обласима пољпоривреде сигурно би нам било боље.