Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Tradicija vinogradarstva
  • 15.07.2020. 10:00
  • Pomoravski okrug, Međureč

U čast pomoravskih uzgajivača grožđa, podignut spomenik vinogradaru

Podizanjem spomenika vinogradaru, meštani Međureča želeli su da se zahvale svojim precima jer je ovaj kraj poznat po dobrim vinogradarima i kvalitenim vinima

Foto: Jelena Lukić
  • 313
  • 36
  • 0

U selu Međureč kod Jagodine prošle godine podignut je spomenik vinogradaru, jedinstven u ovom delu Srbije. Na taj način meštani su želeli da se zahvale svojim precima jer je ovaj kraj poznat po dobrim vinogradarima i kvalitenim vinima. 

Inicijativu za podizanje spomenika pokrenuli su meštani ovog sela, a finansijska sredstva je obezbedila lokalna samouprava, kako kaže zamenik predsednika Saveta mesne zajednice Međureč, Darko Miladinović. Spomenik je delo akademskog vajara Ivana Markovića iz Jagodine, koji je autor i spomenika srpskom seljaku u selu Glavinci.

Mladi bi trebali više da se bave proizvodnjom vina

Jedan od organizatora akcije podizanja spomenika je Dragan Strugarević iz Jagodine koji se 30 godina bavi vinogradarstvom. U Međureču ima na oko jedan hektar 5.000 čokota, a od sorti zastupljeni su domaći prokupac, frankofka, beli šardone, merlo i kaberne.

"Pošto je ovo područje poznato po gajenju vinove loze, pogotovo prokupca, ali i proizvodnji ružice, odlučili smo se da podignemo spomenik vinogradaru. Pored nekoliko starih vinogradara, ovde imamo i dve velike vinarije koje zahvataju površinu od oko 60 hektara. To su dve od pet vinarija u Srbiji gde je proizvodnja vina i grožđa na jednoj parceli. Svi kažu da se ovde vinova loza gaji stotinama godina", naveo je Strugarević.

Jedino im fali radne snage

On smatra da bi mladi ljudi trebalo više da se bave proizvodnjom vina, koje je sve traženije i na našem i na stranom tržištu. 

"Na žalost, mladi odlaze u grad, ovde više nema radne snage. Ima mnogo posla, a malo prihoda ako se radi na manjoj površini. Zato treba obrađivati veće površine", ističe on.

Danas meštani proizvode uglavnom za svoje potrebe

Naš sagovornik kaže da proizvodi oko 5.000 litara vina godišnje i da je trenutno najpopularniji roze. Osim vina proizvodi i rakiju.

U Međureču je 60-ih i 70-ih godina prošlog veka, bilo oko 100 hektara pod vinogradima, a od 120 domaćinstava bar 100 je uzgajalo vinovu lozu i prodavalo grožđe na veliko, nadaleko čuvenom Navipu. Danas, ovde rade dve velike vinarije Cilić i Temet, a meštani uglavnom imaju manje vinograde, od nekoliko desetina ari i proizvode vino samo za svoje potrebe.

Od čega zavisi kvalitet bermeta?

Jedan od njih je i Srba Stojanović (71) koji je o vinogradarstvu učio od oca i dede, a kao dečak od 12 godina prskao vinograd ručnom prskalicom. Zato ga, ovaj spomenik, vraća u detinjstvo.

"Moji roditelji su imali 1,80 hektara vinograda u vreme kada je cvetalo vinogradarstvo, a to je bilo 60-ih i 70-ih godina prošlog veka. Ja sam se rodio na vinu, na burićima je bio krevet i na tom vinu sam rođen. Svi su pričali da ću da budem pijanica, ali nikada se u životu nisam napio", započinje svoju priču Stojanović.

Nastavio tradiciju vinogradarstva

U to vreme porodica Stojanović imala je malu vinariju.

"Proizvodnja vina bila je mala, ali je velika prodaja grožđa i od toga je narod ovde živeo. Navip je otkupljivao grožđe i odmah isplaćivao novac. Moja porodica je tada imala mini vinariju i ta vina smo prodavali u Beogradu. Deda Radivoje, majka Leposava i otac Dragi su ginuli prskajući vinograd ručno. Ja sam sa 12 godina išao da ga prskam kako bih bar malo zamenio majku. Ne samo moji roditelji, već svi meštani Međureča, Lozovika i Mišovića su mnogo vredni ljudi. U proleće, kada počne rezidba, u selu se samo čuje zvuk makaza. Glavne grane poljoprivrede tada su bile vinogradarstvo, ratarstvo i uzgajanje lubenica. U to vreme nismo imali televiziju, internet, mobilne telefone, retko ko je imao auto ali u kući je vladala sloga, porodični život, ljudi su bili vezani jedni za druge. Svi smo poštovali dedu i slušali ga, a danas se stari ne poštuju", naglašava ovaj stari vinogradar

Spomenik u čast svih meštana vinogradara

Srba Stojanović je krajem 70-ih godina otišao u Švajcarsku gde i danas žive njegove kćerke sa porodicama. U penziji je već devet godina tako da više vremena sada provodi u rodnom selu.

"Nastavio sam tradiciju bavljenja vinogradastvom ali sada samo na 25 ari. Godišnje proizvedem oko 350 boca vina za svoje potrebe i poklanjam prijateljima. Nisam enolog, ali sam rastao uz dedu i oca koji su decenijama pravili vina tako da koristim njihov recept. Kažu da je ovo fantastično podneblje za vino jer naše vinograde od svitanja do zalaska greje sunce, a i strujanje vetrova je pogodno", istakao je Srba.

Podneblje idealno za kvalitetno grožđe

Kada je prvi put video spomenik, kako kaže, zaplakao je.

"Prvo sam se setio koliko smo se mučili da ručnom prskalicom pređemo skoro dva hektara vinograda. Spomenik me vraća u detinjstvo. Hvala onome ko se setio da ga napravi ovde jer to nije spomenik koji me asocira samo na mog oca i dedu već na sve vredne ljude koji su ovde nekada imali 97 hektara vinograda a danas nema ni jednog jedinog. Uvek kada prođem pored spomenika, setim se svog oca i dede", kaže Stojanović koji se osim vinogradarstva, bavi i pčelarstvom i golubarstvom.

Stručni saradnik za voćarstvo i vinogradarstvo Poljoprivredne stručne službe u Jagodini, Dejan Jocić kaže da je područje oko Međureča pogodno za uzgoj grožđa i proizvodnju vrhunskog vina zato što se vinogradi nalaze na odgovarajućoj nadmorskoj visini, osunčanost je dobra a i vetrovi pogoduju kvalitetu grožđa. U Pomoravlju, Resavi i Levču ima oko hiljadu hektara pod vinogradima.


Foto prilog


Tagovi

Proizvodnja grožđa Spomenik vinogradaru Darko Miladinović Dragan Strugarević Sorte vina Proizvodnja vina Srba Stojanović Vinarija Dejan Jocić


Autorka

Jelena Lukić

Više [+]

Diplomirani novinar. Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Cilj joj je da predstavi uspešne ljude koji se bave poljoprivredom.