Iako brojne zemlje ne mogu da se pohvale dobrim prinosima trešanja ove godine, Belgija je izuzetak, a berba je takođe krenula nešto ranije.
Iako je na evropskom tržištu početkom maja nedostajalo trešanja i to najviše zbog vremenskih uslova u proizvodnim područjima Portugala, Italije, Francuske i Španije, izgleda da se stanje poboljšava pa su pojedine zemlje zadovoljne svojim prinosima.
Jedna od njih je i Belgija, u kojoj je berba započela nešto ranije nego što je to uobičajeno, a sudeći po velikoj potražnji domaćih, ali i inostranih kupaca, ova godina bi mogla da bude jako dobra.
"Čini se kako uzgoj trešanja napreduje. Krenuli smo sa berbom pet do deset dana ranije nego inače. Rane sorte su se prodale jako brzo, a sa kasnima smo započeli prošle sedmice. Mi proizvođači smo jako optimistični pogotovo kada čujemo kako su naši plodovi traženi i u inostranstvu pa čak i u prekookeanskim zemljama", rekla je Karel Belmans iz "Belgische Fruitveiling" za freshplazu. Priznaje i kako joj trenutno jedini strah predstavlja najavljena obilna kiša koja bi mogla da prouzrokuje pucanje plodova.
Iako je u Belgiji uzgoj trešanja vrlo koncentrisan na određena područja, ipak postoji fokus na kultiviranoj proizvodnji.
"Pomno pratimo razvoj novih sorti jer uvek želimo da imamo bolje. Rana Samba koja se kod nas najviše proizvodi je visokokvalitetna, međutim jako teška za uzgoj. Mislim da bismo mogli imati 40% pokrivene proizvodnje ako cene to dozvole. Na kraju krajeva, kao što sam već napomenula, ova sorta mnogo košta", napominje Karel.
Nemački voćari ipak očekuju nešto niže prinose u odnosu na 2019. godinu. Na osnovu prve procene Saveznog zavoda za statistiku (Destatis) očekuje se da će ukupna ubrana količina iznositi 53.500 tona što bi bilo smanjenje od 11 odsto u odnosu na godinu ranije, a kao glavni razlog naveli su kasni mraz i sušno proleće.
Uprkos padu, očekuje se da će prinosi trešanja biti 12 odsto iznad desetogodišnjeg proseka od 47.800 tona.
Kako smo ranije pisali, naši proizvođači trešanja su udruženi u klaster. Trenutno ukupno imaju 50 hektara savremenih zasada. Uz voćnjake na Čeneju i u Staparu, značajni zasadi trešnje su u Turiji, Novim Banovcima i Pančevu u Vojvodini, a zasada ima i u centralnoj Srbiji.
Vladimir Popić: Celokupnu proizvodnju trešanja izvozimo u Italiju i Nemačku
Cena trešanja kretala se od 80 do 120 dinara, dok je za sortu burlat iznosila od 200 do 300 dinara za kilogram.
Tagovi
Autorka