Pretraživanje tekstova
Oštećeni plodovi šljive se vrlo lako prepoznaju po crnim tačkicama, koje predstavljaju mesto ubušivanja larve.
Pregledom voćnjaka u ovim danima, na lepljivim klopkama registrovan je početak leta crne (Hoplocampa flava, naslovna fotografija) i žute (Hoplocampa minuta) šljivine ose. To su štetočine, koje se pojavljuju istovremeno, svake godine, obično u rano proleće, pred cvetanje šljive. Imaju jednu generaciju godišnje. Imaga su obema crne boje. Crna šljivina osa je veličine oko pet milimetara, dok je žuta malo veća.
Prezimljavaju kao larve u zemlji. Ženke polažu jaja u čašične listiće cvetova, a larve se nakon piljenja ubušuju u zametnute plodiće. Tokom razvoja promene četiri do pet plodova, koji opadnu.
"Ako je neposredno pre i tokom cvetanja šljive vreme suvo i toplo, napad je jak i može biti izgubljeno i 90% plodova, a ako je u ovoj fazi vreme hladno i vlažno, napad je obično slab. Oštećeni plodovi se vrlo lako prepoznaju po crnim tačkicama, koje predstavljaju mesto ubušivanja larve u unutrašnjost", kaže dipl.inž. Vesna Janković.
U stadijumu imaga se ne koristi insekticid, jer je u vreme rojenja obilna poseta pčela u rascvetalim voćkama. U stadijumu larve suzbija se u vreme njihovog piljenja, jer je suzbijanje tada najefikasnije.
"Kada je šljiva u fazi precvetavanja, kada počnu otpadati latice, pčele prestaju sa posećivanjem cetova, i onda treba tretirati sa insekticidima na bazi: fenitrotiona, deltametrina, azinfosmetila, dimetoata, malationa, i drugih", savetuje dipl.inž. Branko Galović.
Plan i program zaštite šljive za prošlu godinu za ovu štetočinu je predvideo: Dimetoat (Perfekthion ili Dimetogal 0,75-1 l/ha) + Mankozeb (Mankogal 2,5 kg/ha)
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Tagovi
Šljivina osa Crna šljivina osa Žuta šljivina osa Mete zaštite Insekticidi Branko Galović Vesna Janković
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Ni nakon godinu dana od kako je u atarima sela Nakova kod Kikinde stradalo preko 1.000 ptica, ovaj slučaj najmasovnijeg trovanja ptica u Evropi ne samo da nije dobio sudski epilog, već je javnost uskraćena i za saznanja o rezultatima analiz... Više [+]
Ni nakon godinu dana od kako je u atarima sela Nakova kod Kikinde stradalo preko 1.000 ptica, ovaj slučaj najmasovnijeg trovanja ptica u Evropi ne samo da nije dobio sudski epilog, već je javnost uskraćena i za saznanja o rezultatima analiza uginuća i istrage. Kao logična posledica nekažnjavanja ovakvih zločina, ova godina je započela talasom trovanja u kojima je Srbija ostala bez jedinki brojnih zaštićenih i strogo zaštićenih ptičjih vrsta. U poslednja dva meseca, kako navode iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, u 10 različitih slučajeva, nastradalo je 19 jedinki retkih, ugroženih i strogo zaštićenih ptica grabljivica. Sve okolnosti uginuća ptica ukazuju na trovanje. #trovanjeptica
Foto: Društvo za zaštitu i proučivanje ptica Srbije