Pretraživanje tekstova
Nastala ukrštanjem na čačanskom Institutu, krupnog ploda i dobre otpornosti na mraz i sušu, zbog velike zastupljenosti u Srbiji postala je manje atraktivna.
Kao i kod drugih voćnih vrsti, oplemenjivanje višnje ima za cilj stvaranje novih sorti koje će imati bolje karakteristike od prethodnih na poljima visoke i redovne rodnosti, umerene bujnosti stabla, što bolje samooplodnosti, otpornosti na bolesti i niske temperature kao i tehnološke osobine. Kod nas je u poslednjoj trećini prošlog veka stvorena u Institutu Agroekonomik u Beogradu sorta lara i u Institutu za voćarstvo u Čačku sorte čačanski rubin i šumadinka kao sorta koja je i doživela najveću ekspanziju u gajenju, navodi stručnjak za voćarstvo Poljoprivredne stručne službe Smederevo Boban Marković.
Zvanično je kao sorta priznata 1984. godine i nastala je ukrštanjem hajmanove konzerve i kareške. U našim agro-ekološkom uslovima dala je odlične rezultate koji se ogledaju u dobroj rodnosti i vrlo krupnom plodu koji je oko sedam grama. Tamno je crvene boje, okruglog oblika na peteljci dužine oko četiri centimetra od koje se odvaja srednje lako zavisno od vremena berbe.
Sadrži malo manje suve materije u odnosu na oblačinsku ali se zbog svoje atraktivnosti u pogledu krupnoće i boje najvećim delom koristi za upotrebu u svežem stanju pa se iz tog razloga berba odvija sa peteljkom ali i za neke vidove prerade, ističe Marković.
Sazreva početkom jula, prva dekada, na stablu srednje bujnosti. Uglavnom se gaji u gustoj sadnji (4×3 m ili 4×2.5 m) na kruni u tipu vaze, a pošto se odlikuje dobrom rodnošću i ako se primeni dobra agrotehnika prinosi mogu da dostignu 25 t/ha. Karakteriše se takođe dobrom otpornošću na mraz i sušu.
Podsetimo, iako se za veliki broj sorti višnje navodi da su samooplodne, većina njih bolje rezultate postiže pri gajenju sa drugim sortama kao oprašivačima (delimično samooplodne, samobesplodne sorte). Šumadinka je jedna od retkih sorti višnje koja se uspešno gaji u monokulturi, i postiže visoke prinose u potpunosti oslonjena na sopstveni polen pri oprašivanju.
Mana joj je ako izostane redovna rezidba da se javlja sklonost ka ogoljavanju grana i težnja ka rodu na periferiji krune. Takođe treba biti obazriv i u pogledu površine kada se planira sadnja mladog zasada jer je prilično zastupljena, a svedoci smo smanjenog tržišta.
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Tagovi
Boban Marković Višnja šumadinka Krupan plod Tržište Atraktivna vrsta voća Otpornost na mraz Zasnivanje zasada
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.