Prihrana u uzgoju borovnica se obično primenjuje u proleće kada počne vegetativni rast. Izuzetak je kada se ono primenjuje navodnjavanjem i u tom slučaju se vrši svakih nedelju dana tokom vegetacijske sezone osim u vreme berbe.
Đubrenje je jedna od bitnijih stavki u procesu uzgoja borovnica, kako bi biljci omogućili optimalne uslove za rast i bolje prinose. Budući da ima osetljiv koren, zahteva pažljivu i adekvatnu prihranu.
Obično se borovnice prihranjuju u proleće kada počne vegetativni rast. Izuzetak je kada se đubrivo primenjuje navodnjavanjem i u tom slučaju se vrši svakih nedelju dana tokom vegetacijske sezone osim u vreme berbe. Đubrivo treba obaviti pažljivo jer su osetljive na lako topiva đubriva kao i prevelike količine, a primenjene doze veće od potrebnih mogu štetno delovati na biljke.
Pre sadnje potrebno je napraviti hemijsku analizu tla kako bi se uvidelo je li pogodno za uzgoj te kako bi se odredile potrebe za prihranom. Što se tiče pH tla za borovnice se preporučuje između 3,4 i 6,5, a idealnim vrednostima se smatraju zemljišta s pH od 4,2 do 4,8. Ukoliko je pH veći, trebalo bi sniziti pH dodavanjem elementarnog sumpora. Pre proizvodnje najbolje je pripremiti zemljište unošenjem kiselog treseta i piljevine četinara.
Tokom prihrane stručnjaci napominju da treba izbegavati azotna đubriva u nitratnom obliku već treba koristiti ona u amonijačnom. Kao izvor azota, prednost se daje amonijevom sulfatu, međutim on može smanjiti pH zemljišta pa ipak treba biti oprezan. Kako piše blueberries, borovnice dobro reaguju na đubriva koja sadrže ureu, diamonijum fosfat i azotna đubriva sa sporim otpuštanjem. Budući da azot iz UREE manje snižava pH od amonijum sulfata odnosno ako je pH tla ispod pet preferira se azot iz UREE.
Postavljeno prvo ogledno polje borovnice s metereološkom stanicom
Kompleksna đubriva u razmeri 15:15:15 ne treba koristiti, osim na peskovitim zemljištima, a prilikom korišćenja tih đubriva koristite amonijske oblike azota. Ukoliko je pH iznad pet, preporučuje se upotreba amonijum sulfata.
Možda će nešto više azota biti potrebno lakšim, a manje na težim zemljištima. Unošenje stajnjaka nakon sadnje se ne preporučuje, a ako se koristi, treba biti kompostirano. Zbog boljeg usvajanja preporučuje se primena azotnih đubriva u dva navrata i to u vreme pupenja i šest nedelja nakon toga.
Prihranu treba izbegavati krajem leta jer se tako stimuliše prirast i biljka postaje osetljivija tokom zime. Prihrana u jesen je obično nepotrebna jer dolazi do demineralizacije pre nego što biljka upije mineralna đubrenja.
Ako analiza pokaže da nedostaje ostalih hraniva, to se može nadoknaditi na različite načine. Fosfor se može uneti kompleksnim đubrivima ili samostalno kroz diamonijum-fosfat, superfosfatni koncentrat, mono-amonijum fosfat i superfosfat. Đubrivo koje sadrži samo fosfor se mogu primenjivati bilo kada, dok ona koja sadrže i azot treba tretirati kao azotna đubriva.
U slučaju nedostatka kalijuma treba primeniti kalijumov sulfat u bilo kojem periodu godine. Preporučuje se izbegavanje kalijum hlorida jer je borovnica osetljiva na hloride. Za nedostatak magnezijuma koristi se kalcijum-magnezijum sulfat ili dolomitni krečnjak, ali ako je pH zemlje ispod 4,5.
Kada krene vegetacija i potreba za navodnjavanjem, preporučuje se borovnice prihranjivati vodotopivim đubrivima, sve do završetka leta. Međutim, u ovom procesu treba uzeti u obzir kada je u pitanju intenzitet fotosinteze i fizioloških procesa u biljci koji se razlikuju u zavisnosti i od klimatskim uslova. Period i način prihrane zavisi od toga radi li se o ranoj ili kasnoj sorti jer biljke ne prolaze u isto vreme kroz iste fenofaze.
Važno je da sistem za navodnjavanja pravilno funkcioniše i da sve biljke primaju istu količinu vode jer će u suprotnom neke biljke dobiti više đubriva nego što im je potrebno, a neke manje.
Zapravo, ne postoji kalendarski određena prihrana već treba pratiti fenofazu biljke, a izbor đubriva, količina i termin đubrenja zavisi od sezone. Radi toga je bitno pratiti zasad borovnica kako bi se u pravo vreme i na dobar način primenila.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka