Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Organska proizvodnja
  • 12.01.2020. 16:00

Đubrenje u organskim voćnjacima

Jesen i zima, odnosno period mirovanja voćaka pravo je vreme za osnovno đubrenje. U organskim zasadima u tu svrhu mogu se koristiti mnoga prirodna đubriva ali najveći broj poljoprivrednika u našem okruženju prednost daje dobrom starom stajnjaku.

Foto: Depositphotos/simazoran
  • 984
  • 39
  • 1

U konvencionalnoj proizvodnji voća za osnovno đubrenje mogu se koristiti organska i mineralna ali u organskoj proizvodnji isključivo đubriva organskog porekla i to je u našim uslovima najčešće - stajnjak. Za ishranu biljaka i oplemenjivanje zemljišta u organskoj proizvodnji koriste se i organska, mineralna ali i mikrobiološka đubriva koja se nalaze u pravilniku i spisku dozvoljenih sredstava. 

Jesenje đubrenje šljive

Najbitnije održati plodnost zemljišta

Za uspešnu organsku proizvodnju je prema rečima savetodavca Zlatice Krsmanović prioritet održavanje plodnosti zemljišta, a ne đubrenje samog useva. "Đubrenje u organskoj proizvodnji usmereno je na pravovremeno snabdevanje zemljišta i obezbeđivanje biljaka hranljivim materijama vodeći pri tom računa o njihovim gubicima. Od izuzetne je važnosti da se u organskim voćnjacima svake godine radi agrohemijska analiza zemljišta na osnovu koje kasnije i treba sprovesti đubrenje," navodi ona.

Stajnjak za đubrenje organskih voćnjaka treba da potiče sa organskih stočnih farmi ili sa gazdinstava sa ekstenzivnom stočarskom proizvodnjom, a preporuka je da se uvek koristi dobro zgoreo stajnjak koji je dozrevao minimum šest meseci ali najbolje godinu dana. 

Koji je stajnjak najbolji?

"Kod nas se najviše koristi goveđi, ali sa istim efektom se može upotrebljavati i ovčiji, kozji i živinski samo je bitno da ga proizvođači dobro pripreme. Pod tim podrazumevamo "pakovanje" stajnjaka na gomilu, u letnjem periodu i redovno zalivanje, a kada gomila dostigne visinu od dva metra, stajnjak bi trebalo pokriti i ostaviti da odstoji određeni period, najmanje šest meseci.

Krsmanovićeva objašnjava da se nakon perioda odležavanja, stajnjak izvozi na parcelu, rastura oko stabla ili u trake, što se obično radi u zasadima malina i kupina i odmah obradom unosi u zemljište i to na nekih desetak centimetara, a kod drvenastih kultura i malo dublje oko 15 cm. To je najbolje raditi u fazi mirovanja biljaka, kada opadne lisna masa. Količina stajnjaka zavisi od agrohemijske analize ali se kreće oko 10-20-30 tona po hektaru, a njena preporuka je da se organski zasadi đubre svake jeseni ili svake druge godine. 

Stajnjak u jesen izaziva glodare

U organskoj proizvodnji postoji i mnoštvo drugih opcija

Iako je upotreba stajnjaka višestruko korisna za samo zemljište i njegovu strukturu u organskoj proizvodnji može se koristiti i osušeno, dehidrisano životinjsko đubrivo koje se veoma lako poslednjih godina može nabaviti u poljoprivrednim apotekama pod nazivom peletiran stajnjak.

"Prednosti ovog stajnjaka su što u sebi ne sadrži seme korova, lakše je za upotrebu, a i činjenice da se koriste daleko manje količine po jedinici površine. Količina korišćenog granulisanog stajnjaka za organsku voćarsku proizvodnju je od 1-3 tone po hektaru," objašnjava Krsmanović.

Za ovu namenu i glistenjak je veoma dobro đubrivo, s tim da ono zahteva veliko angažovanje ali se vredi pozabaviti njegovom proizvodnjom. Kompost se može koristi u organskoj proizvodnji. Veoma lako se može napraviti, kompostiranjem otpadaka iz domaćinstva i poljoprivrednih gazdinstava, kao i raznih biljnih ostataka. 

Ipak, navike proizvođača idu u prilog stajnjaku

Po pravilniku koji propisuje šta se sme, a šta ne upotrebljavati u ogranskoj proizvodnji, može se koristiti i treset, ostaci posle proizvodnje pečuraka, ostaci uginulih crva i insekata, guano, proizvodi ili nus proizvodi životinjskog i biljnog porekla, strugotina ili drveni ostaci, kompostirana kora drveta kao i drveni pepeo. 

Krsmanovićeva naglašava da sva predhodno navedena hraniva daju uspeh u voćarskoj organskoj proizvodnji, ali da se na našem području ipak daje prednost zgorelom stajnjaku koji pored toga što veoma povoljno utiče na plodnost zemljišta, veoma dobro utiče na strukturu i vodno vazdušni režim zemljišta. 


Tagovi

Voćarska proizvodnja Stajnjak Đubrivo Organska proizvodnja Plodnost zemljišta Mineralno đubrivo Kompost Zlatica Krsmanović


Autorka

Jelena Gajić Đokić

Više [+]

Inženjer voćarstva i vinogradarstva. Poljoprivreda je njena velika ljubav a posao novinara pružio joj je mogućnost da upozna svoj kraj iz drugog ugla.