• Ishrana šljive
  • 22.12.2019. 08:00

Jesenje đubrenje šljive

Kada je šljiva u punoj rodnosti, đubriva ne bi trebalo razbacivati uz stablo nego u širokom opsegu. Nakon razbacivanja, đubrivo uneti u zemlju osnovnom obradom, savetuju u PSSS Valjevo.

Foto: Depositphotos/Xalanx
  • 2.579
  • 232
  • 0

Đubrenje šljive u jesenjem periodu obavezna je mera koju treba obavljati svake godine u zasadima ovog voća. Đubrenje obavljati nakon opadanja lišća i ulaska voćki u period mirovanja. Đubri se sa sa mineralnim i organskim hranivima. Količine đubriva i formulacije najbolje je odrediti kombinovanjem agrohemijske analize zemljišta i vizuelnim stanjem zasada, odnosno, rodnim potencijalom za sledeću godinu, porastom i brojem letorasta.

Od hranljivih materija šljivi je najbitniji sadržaj kalijuma (K) u zemljištu i prilikom određivanja formulacije NPK đubriva, prednost davati hranivima sa povećanim sadržajem kalijuma. Sadržaj lakopristupačnog oblika kalijuma u 100 grama vazdušno suve zemlje na dubini od 0 do 40 cm, trebalo bi da bude minimalno 20 mg/100 g zemlje.

Koje količine hraniva su potrebne šljivi?

Cilj đubrenja na zemljištima koja imaju optimalan sadžaj osnovnih hraniva je održavanje postojećeg povoljnog stanja, a u obzir prilikom određivanja količina uzima se gubitak hraniva koje voćke iskoriste za prinos i za vegetativan porast, prelazak hraniva u nepristupačne oblike i gubitak ispiranjem u dublje slojeve tla. Podaci za iznošenje hraniva iz zemljišta za prinos od 25 t/ha šljive su 80 - 100kg/ha azota, 20 - 50 kg/ha fosfora, 100 - 150 kg/ha kalijuma iz zemljišta što odgovara količini od 400 do 500 kg/ha NPK 6:12:24 ili 8:16:24 uz prolećnu prihranu sa 250 do 350 kg/ha KAN-a.

Jesenje đubrenje važna mera kod uzgoja drvenastih voćaka

U zasadima gde je sadržaj kalijuma minimalan ili ukoliko se vizuelnim pregledom ustanovi slabiji porast letorasta, manji broj cvetnih pupoljaka ili su mlađi zasadi koji slabije napreduju potrebno je povećati količine NPK đubriva kako bi se podigao sadržaj kalijuma u zemljištu, a pojačanom prihranom azotnim đubrivima uticati na bujnost voćki. Količinu potrebnih azotnih đubriva za đubrenje zasada u rodu podeliti na dve ili tri prihrane, prvu obaviti pred cvetanje, a drugu u prvoj polovini maja meseca.

Kalcifikacija je korisna mera

Ukoliko se radi o sortama šljive osetljivim na virus šarke (Požegača ili Čačanska rodna), druga ili treća prihrana može da se obavi krajem maja meseca. Razbacano azotno đubrivo je najbolje dopunskom obradom tanjiranjem ili freziranjem uneti u zemljište, a u ekstenzivnim uslovima gde je nedostupna obrada đubrivo razbacati pred kišu. Ukupne količine KAN-a po stablu su od 500 gr do jednog kilograma, koje treba podeliti na dve ili tri prihrane.

Nedostatak fosfora je često povezan sa povećanom kiselosti tla pa je kalcifikacija korisna mera kojom se utiče na povećanje sadržaja lako pristupačnog fosfora. Potrebne količine krečnog materijala razbacati po čitavoj površini pa obradom uneti u zemljište.

Stajnjak razbacivati u širokom zamahu

Ukoliko se pored NPK đubriva koristi zgoreli goveđi ili ovčiji stajnjak, količine NPK đubriva mogu da se smanje jer pored popravke strukture i karakteristika tla, sa 10 t/ha goveđeg stajnjaka, unosi se i oko 50 kg azota, 30 kg fosfora i 60 kg kalijuma. Stajnjak se iskorišćava tri do četiri godine, a prve godine se iskoristi oko 50%.

Stajnjak u jesen izaziva glodare

U zasadu šljive u punoj rodnosti NPK đubrivo i stajnjak ne razbacivati uz deblo već nešto šire od projekcije krošnje ili po čitavoj površini ukoliko je manji međuredni razmak. Odmah nakon razbacivanja osnovnom obradom đubrivo uneti u zemljište, savetuje diplomirani inženjer voćarstva i vinogradarstva, Đorđe Sovilj, iz PSSS Valjevo. 


Izvori

Poljoprivredna stručna služba Srbije


Tagovi

Đubrenje šljive Količine đubriva Prolećna prihrana Bujnost voćki Kalcifikacija Đorđe Sovilj