Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Letnje kalemljenje
  • 10.08.2023. 13:30

Još imate vremena za kalemljenje čip okulacijom

Nakon skidanja plemke u matičnjaku i lišća treba označiti sortu, umotati u vlažan papir ili platno (krpu), staviti u PVC vrećicu, te staviti u hladnjak ili hladnjaču na temperaturu od 1 do 4°C i tako pripremljene plemke koristiti maksimalno 3 dana za letnju "čip" okulaciju.

Foto: Depositphoto/NIKO_Cingaryuk (ilustracija)
  • 659
  • 68
  • 0

Kalemljenje čip okulacijom je jedan od najpopularnijih i najjednostavnijih načina kalemljenja koji se sve više koristi, naročito u rasadničkoj proizvodnji drugih zemalja.

Za uspešnu treba osigurati:

  • kompatibilnost podloge istog roda i vrste kao kod plemke - sorte, a debljinu podloge oko 12 mm;
  • zrelu plemku, odnosno pupoljak i to po mogućnosti u stanju mirovanja;
  • oštar nož za kalemljenje;
  • vezivo sa kojim se čvrsto drži pupoljak ("čip") na podlozi, te sprečava isušivanje spoja podloge i pupoljka;
  • navodnjavanje u zoni korena, kako bi za 10 - 15 dana podloga i pupoljak srasli zajedno;

Kako se kalemi?

Ovakvo kalemljenje izvodi se u periodu od marta, te do kraja septembra meseca. Pogodna je za voćke koje imaju tanku koru, te se ne mogu okulirati klasičnim načinom. Na podlozi odrežemo kosim rezom pod uglom od 45 stepeni deo kore i drveta koji je jednak delu kore i drveta sa pupoljkom koji smo odrezali na plemci. Isečci na podlozi i plemci ("čip") su iste veličine i dužine (2 do 2,5 cm) i debljine oko 2 mm na osnovi donjih delova isečaka.

Prvo se prave donji rezovi, a potom gornji na plemci i podlozi. Pupoljak se postavlja na deo podloge bez kore. Pripaziti da se kambijumi poklapaju barem na jednoj strani. Pričvrstiti okalemljeno mesto kalemarskom gumicom kao i kod klasične okulacije. Kada mladar iz okuliranog pupoljka poraste 20 - 30 cm podlogu skraćujemo kosim rezom iznad mesta okulacije, 0,3 do 0,5 cm.

Odstranjivati rezanjem svih novih mladara, koji izrastaju iz podloge, a ostaviti samo mladar izbio iz okuliranog pupoljka na "čip".

Koja je uloga streč folije?

Primer je semenjak šljive džanarike, a okalemljen je sortom kajsije kečkemetska ruža. Za okulaciju ima vremena do kraja avgusta, ali optimalno se pokazalo u prvoj dekadi avgusta, kako bi u slučaju da se pupoljak nije primio, mogli odraditi podokulaciju (ponovljeni postupak kalemljenja). Pre samog procesa podloga se obriše sa suvom pamučnom krpom i poskida se lišće ili krenuli izbojci do visine od otprilike 30 centimetara od zemlje.

Zatim se na podlozi napravi poprečni zarez do otprilike trećine debljine podloge. Na udaljenosti od 2 cm od tog reza idući naviše izreže se komad kore sa drvetom do poprečnog reza, kako bi se napravilo mesto za umetanje pupoljka. Voćnu plemku, u "čip" okulaciji čini samo jedan pupoljak (okce) sa komadom kore i tankim slojem drveta, koja kao takva odgovara izrezu na podlozi. Spoj podloge i plemke treba čvrsto uvezati kako ne bi došlo do isušivanja. Za tu namenu koristimo specijalnu streč (strech) foliju.

Koje vrste noževa za kalemljenje postoje?

Streč folija mora se skinuti rezom po dužini, sa suprotne strane pupoljka, otprilike četiri nedelje nakon okulacije, kada možemo proveriti prijem pupoljka. U svakom slučaju, folija ne bi smela da ostane tokom zime (Obrada, dipl. ing. Stanko Nekić, 2017.)

Plemke za prolećno kalemljenje

Plemke se uzimaju u vreme mirovanja vegetacije, dok u voćkama još nisu počeli da kolaju sokovi. Uzimamo ih otprilike desetak dana nakon opadanja lišća, ređe zimi ili pred početak vegetacije što je nepoželjno. Birati samo zdrave grane sa stabala odgovarajućih sorti i po mogućnosti sa periferije krune. Uzeti umereno bujne letoraste i to njihov središnji deo koji ima dobro razvijene vegetativne pupoljke. Najpogodnija debljina letorasta je od 10 do 12 mm.

Plemke se uzimaju u vreme mirovanja vegetacije (foto: M. Simanić)

Plemke treba povezati u snop, zamotati u vlažnu krpu i staviti u crnu polietilensku kesu koju označimo. Kese stavljamo u hladnjak ili odgovarajuću hladnjaču na temperaturi od 10C. U tim uslovima ih možemo čuvati nekoliko meseci. Povremeno ih treba proveriti kako bi izbacili one na kojima se pojavila plesan ili pupoljci počnu bubriti. Kalemljenje je potrebno obaviti čim se pojave povoljni uslovi, kako na plemkama ne bi krenuli pupoljci, jer bi u tom slučaju bile neupotrebljive. Ovaj proces je moguće tzv. "sobno", "iz ruke" ili, pak, u rastilu.

Plemke i podloge za letnje kalemljenje

Treba uzimati zrele izbojke od željene sorte voćaka, a izbojci moraju biti dugački 30 - 70 cm. Kako bi se sprečio gubitak vlage kod plemke, odmah treba ukloniti lišće sa peteljkama, što znači da je pomenuta bez peteljke. Nakon skidanja plemke u matičnjaku i lišća treba označiti sortu, umotati u vlažan papir ili platno (krpu), staviti u PVC vrećicu, te staviti u hladnjak ili hladnjaču na temperaturi od 1 do 4°C i tako pripremljene koristiti maksimalno tri dana za letnju "čip" okulaciju.

Podlogu treba očistiti od postranih izboja i lišća. Frotirastom krpom očistiti podlogu od zemlje i peska. Pupoljak na podlozi postaviti na "hladnu" stranu iste, tako da ona čuva pupoljak od jakog sunca, te sprečava isušivanje.


Tagovi

Kalemljenje voćaka "Čip" okulacija Izvođenje "čip" okulacije Priprema podloge Priprema plemke Podloge za kalemljenje Letnje kalemljenje


Autor

Stanko Nekić

Više [+]

Diplomirani inženjer agronomije, specijalizovan za voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrtarstvo i fitomedicinu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poljoprivrednik Ivan Gmijović iz Gornjeg Kaševara kraj Blaca na površini od 10 hektara gaji šljivu koju prerađuje u suvu. Za nju kako kaže i dalje nema potražnje, ali se nada da će je početkom naredne godine prodati po ceni koja zadovoljava... Više [+]