Pretraživanje tekstova
Rezidba maline u godini sadnje obavlja se kada iz posađenog izdanka izraste nova, mlada biljka i dostigne porast od 15-20 cm, pa je sve stare izdanke potrebno makazama odseći do nivoa zemlje, naglašava Tanja Živković, stručnjak za voćarstvo PSSS Niš.
Rezidba malinjaka je agrotehnička mera koja se sprovodi da bi se zasad podmladio, odnosno da bi se odstranili bolesni i izumrli izdanci, te da bi se rodnim ostavilo dovoljno prostora i hraniva da ostvare očekivan prinos.
Rezidba maline u godini sadnje obavlja se kada iz posađenog izdanka izraste nova, mlada biljka i dostigne porast od 15-20 cm, pa je sve stare izdanke potrebno makazama odseći do nivoa zemlje. Na ovaj način se sprečava cvetanje i rađanje stare biljke, a ujedno stimuliše rast novih, mladih izdanaka, naglašava Tanja Živković, stručnjak za voćarstvo i vinogradarstvo PSSS Niš.
Od druge godine malina se reže na rod. Rezidba se vrši tako što se u proleće, neposredno pre kretanja vegetacije, po dužnom metru špalira ostavi pet ili šest srednje razvijenih izdanaka. Ostavljeni izdanci treba da imaju dobro razvijene pupoljke čitavom dužinom, da se ne granaju i da su bez vidljivih oštećenja.
Ostavljene izdanke vezati za dva reda žica pa izvršiti prekraćivanje na dva, tri pupoljka iznad gornje žice. Ostale izdanke ukloniti do zemlje.
Rezidba u vegetaciji se obavlja na način što se svi mladi izdanci koji izbiju iz zemlje do kraja (sredine) maja uklanjaju iz osnove. Ovu meru je potrebno izvoditi u nekoliko navrata kada izdanci imaju porast 10-15 cm, jer su zeljasti i lako ih je ukloniti, za razliku od starijih koji počinju da zdrvenjavaju, pa se moraju uklanjati oštrim makazama, naglašava Živkovićeva.
Svi izdanci koji su doneli rod uklanjaju do zemlje. Pored izrođenih uklanjaju se i polomljeni, oboleli, suviše bujni mladi izdanci i izdanci koji su počeli da se granaju.
Pravilnom rezidbom kupine do visokog prinosa i kvalitetnog roda
Radi prevencije i sprečavanja pojave bolesti i štetočina u malinjaku, sav orezani materijal je potrebno izneti i spaliti. Ovakav način rezidbe se sprovodi za čitavo vreme eksploatacije zasada.
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Tagovi
Rezidba maline Rezidba maline u godini sadnja Rezidba maline u rodu Rezidba maline u vegetaciji Rezidba maline nakon berbe
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.