Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bolesti voća
  • 03.05.2021. 12:00

Kako sprečiti šupljikavost lista šljive?

Na listovima nalazimo okruglaste crveno-smeđe pege, obično oivičene tamnijim rubom. Unutrašnji deo pege "ispada" - odumrlo tkivo i tako list postaje šupljikav.

Foto: Depositphotos/schankz (ilustracija)
  • 1.609
  • 261
  • 0

Koštičave voćne vrste su osetljive i na prouzrokovača šupljikavosti lista (Stigmina carpophila) za čiju infekciju u uslovima učestalih padavina postoje povoljni uslovi. U narednom periodu su prognozirane padavine, te se u zasadima pomenutih koštičavih vrsta koje imaju formiranu lisnu masu odnosno koje se nalaze se u fenofazi precvetavanja PIS Vojvodine preporučuje primena nekog od fungicida Merpan 50 WP ili captan 50 WP ili Capi Ili Metod 480 sc (a.m. kaptan) 0,2-0,3%.

Šupljikavost lista je bolest koja napada sve vrste koštićavog voća. Osim šljive napada i breskve, nektarine, trešnju, višnju, kajsiju. Napada list, plod i mladare. Na listovima nalazimo okruglaste crveno-smeđe pege, obično oivičene tamnijim rubom. Unutrašnji deo pege "ispada" - odumrlo tkivo i tako list postaje šupljikav. Jače zaraženi listovi otpadaju, kod nekih sorti i pre nego što jače postanu šupljikavi pa voćka u slučaju jačeg napada ostaje gotovo bez lišća, navodi stručnjak za zaštitu bilja Poljoprivredno stručne službe Prokuplje Marinko Jovičić.

Na plodu se ljušti pokožica

Na plodovima nastaju okruglaste crveno-smeđe pege koje su malo udubljene. Kod većeg broja pega plod se deformiše i izlučuju se kapi smole zbog čega plod gubi tržišnu vrednost. Takođe, na plodu se može oljuštiti i pokožica. Takav plod jače napada i monilija.

Suzbijte moniliju koštičavog voća

Osnovno prskanje je preperatima na bazi bakra u jesen, pa sve do bubrenja pupoljaka. Ali, to nije dovoljno pa je potrebno s organskim fungicidima uraditi još tri do četiri prskanja. Prvo odmah posle cvetanja, drugo dve do tri nedelje nakon toga i treće za tri nedelje nakon prethodnog. Ovo je prosečno i zavisi od padavinama kao i od godine. Naravno nakon prolistavanja više se ne koristi bakar jer je fitotoksičan, već preparati na bazi ditianona, propineba, kaptana…

U jako kišovitoj godini bolest je teško u potpunosti zaustaviti, isključivo ako se uselila u zasad, jer je tada njen infektivni potencijal visok. Treba nastojati prskanja obaviti pred kišu ili ako dopusti vreme u početku kiše, savetuje stručnjak PSSS Prokuplje.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Šupljikavost lista Bolesti šljive Marinko Jovičić Monilija Tretman bakrom


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Seljačka vranjska metla za metenje dvorišta.