Pretraživanje tekstova
Ove voćne vrste su idealne za manje površine, okućnice, dvorišta, a možemo ih uzgajati u posudama na balkonima i terasama.
Bobičasto voće je idealno za ljude koji imaju manju površinu i ne mogu uzgajati klasična voćna stabla. Osim što ih odlikuju manje dimenzije, ovi grmovi nam mogu dati obilje svežih i sočnih plodova. U ovu grupu ubrajamo, malinu, kupinu, njihove hibride, ribizle, ogrozd, borovnicu, aroniju i slične vrste.
Prednost im je što se mogu uzgajati u posudama na balkonima i terasama, nisu zahtevne, a odabirom sorti i hibrida neće biti potrebna armatura koja će ih pridržavati kao što je to slučaj sa intenzivnim zasadima.
Sadnice voćnih grmova možemo teoretski da sadimo tokom cele godine, osim kad je zemlja zaleđena. Sadnja u jesen je najbolja, jer koren ima vremena da se privikne na nove uslove i počne da raste. To će značiti da će na proleće svu svoju snagu da usmeri na vegetativni rast. U slučaju da imate sadnice golog korena, ovo je idealno vreme da ih posadite. Sadnice u posudama su pogodne za sadnju tokom proleće, jer korenov sistem doživljava manji šok prilikom presađivanja.
U slučaju da imate sadnice golog korena, da osigurate bujan rast pre sadnje na stalno mesto prikratite izdanke kako bi olakšali ukorenjavanje.
Birajte osunčane lokacije koje su zaštićene od hladnih vetrova. Za vrste koje pripadaju grupi šumskog bobičastog voća odgovaraće i polusena. Izbegavajte doline u kojima dolazi do stagnacije hladnih zemljišnih masa, kao i mesta gde je stagnacija vode. Odgovaraće im rastresito i humusom bogato zemljište. Neke vrste su zahtevne u pogledu zemljišnih karakteristika, poput borovnice koja voli kiselu pH reakciju.
Dobrim odabirom različitih vrsta i sorti možemo obezbediti dug period berbe njihovih plodova od ranog proleća do kasne jeseni. Crvene, bele, crne ribizle i ogrozd se izuzetni voćni grmovi čiji se plodovi koriste sveži ili se prerađuju u sokove, želee, džemove, marmelade i pripremu slatkiša. Što se tiče ogrozda, postoje vrste bez trnja pogodne i da ih deca beru. Ovi grmovi ne rastu previsoko i možemo ih uzgajati u posudama na balkonima i terasama.
Poslednjih godina se sve više sade remontne maline koje se u jesen pokose i na proleće izraste vegetativna masa koja donosi plodove. Za ovaj tip nije potrebno podizati skupu armaturu i pogodne su za amaterski uzgoj.
Ne treba zaobići kupinu i hibride između maline i kupine koji se već duži niz godina mogu pronaći u rasadnicima.
Tagovi
Bobičasto voće Jesenja sadnja voćaka Sadnja maline Sadnja ribizle Sadnja kupine Sadnja ogrozda
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.