Ove voćne vrste su idealne za manje površine, okućnice, dvorišta, a možemo ih uzgajati u posudama na balkonima i terasama.
Bobičasto voće je idealno za ljude koji imaju manju površinu i ne mogu uzgajati klasična voćna stabla. Osim što ih odlikuju manje dimenzije, ovi grmovi nam mogu dati obilje svežih i sočnih plodova. U ovu grupu ubrajamo, malinu, kupinu, njihove hibride, ribizle, ogrozd, borovnicu, aroniju i slične vrste.
Prednost im je što se mogu uzgajati u posudama na balkonima i terasama, nisu zahtevne, a odabirom sorti i hibrida neće biti potrebna armatura koja će ih pridržavati kao što je to slučaj sa intenzivnim zasadima.
Sadnice voćnih grmova možemo teoretski da sadimo tokom cele godine, osim kad je zemlja zaleđena. Sadnja u jesen je najbolja, jer koren ima vremena da se privikne na nove uslove i počne da raste. To će značiti da će na proleće svu svoju snagu da usmeri na vegetativni rast. U slučaju da imate sadnice golog korena, ovo je idealno vreme da ih posadite. Sadnice u posudama su pogodne za sadnju tokom proleće, jer korenov sistem doživljava manji šok prilikom presađivanja.
U slučaju da imate sadnice golog korena, da osigurate bujan rast pre sadnje na stalno mesto prikratite izdanke kako bi olakšali ukorenjavanje.
Birajte osunčane lokacije koje su zaštićene od hladnih vetrova. Za vrste koje pripadaju grupi šumskog bobičastog voća odgovaraće i polusena. Izbegavajte doline u kojima dolazi do stagnacije hladnih zemljišnih masa, kao i mesta gde je stagnacija vode. Odgovaraće im rastresito i humusom bogato zemljište. Neke vrste su zahtevne u pogledu zemljišnih karakteristika, poput borovnice koja voli kiselu pH reakciju.
Dobrim odabirom različitih vrsta i sorti možemo obezbediti dug period berbe njihovih plodova od ranog proleća do kasne jeseni. Crvene, bele, crne ribizle i ogrozd se izuzetni voćni grmovi čiji se plodovi koriste sveži ili se prerađuju u sokove, želee, džemove, marmelade i pripremu slatkiša. Što se tiče ogrozda, postoje vrste bez trnja pogodne i da ih deca beru. Ovi grmovi ne rastu previsoko i možemo ih uzgajati u posudama na balkonima i terasama.
Poslednjih godina se sve više sade remontne maline koje se u jesen pokose i na proleće izraste vegetativna masa koja donosi plodove. Za ovaj tip nije potrebno podizati skupu armaturu i pogodne su za amaterski uzgoj.
Ne treba zaobići kupinu i hibride između maline i kupine koji se već duži niz godina mogu pronaći u rasadnicima.
Tagovi
Autorka