Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Koren voćke
  • 01.10.2022. 09:00

Koren je važan deo stabla koji ne vidimo - kako o njemu voditi brigu?

Iako pogledom možemo opažati samo nadzemni deo voćke, brigu i o onom delu ispod zemlje takođe je potrebno voditi.

Foto: Maja Celing Celić
  • 357
  • 15
  • 0

Svaki voćnjak ima svoj nadzemni deo kojeg vidimo, ali takođe jednako važan deo koji ne vidimo - koren. Kako raste nadzemni deo, krošnja, grane, tako raste i sistem korena. Nadzemni svake zime orezujemo i skraćujemo, odnosno održavamo volumen krošnje uzgojnog oblika, dok koren teoretski može rasti koliko za to ima snage i koliko dobija hraniva od nadzemnog dela. Što je jači, rez mora biti umereniji. 

Raste u duljinu do nekoliko metara

Iako pogledom možemo opažati samo nadzemni deo voćke, brigu i o onom delu ispod zemlje takođe je potrebno voditi. Kod dugogodišnjih zasada on može rasti u dubinu i do nekoliko metara. Kod vegetativnih podloga za voćke ovo nije tako jako izraženo kao kod generativnih.

Njegovim rastom stvaraju se dugi sprovodni snopovi korenova sistema za čije svako godišnje održavanje, rast i debljanje stablo mora utrošiti deo hraniva i energije. Takođe, put od mesta usvajanja hraniva, korenovih dlačica na vrhovima mladog rasta korena preko debljih sprovodnih, a onda i debla, grana do plodova je u tom slučaju dug. Zbog toga može u lošim uslovima ponekad nastati i privremeni nedostatak nekog slabije pokretnog hranljivog elementa u plodovima (Ca, B) ili u vršnom rastu (Fe, Cu, Mn). 

Zbog preniskog kalemljenog mesta i preduboke sadnje ponekad može biti izrazito snažan (Foto: A.Horvat)

Šta nadzemni deo govori o korenovom sistemu?

Kod savremenih zasada cilj je da se voće postavi što bliže tački upijanja hranljivih materija, kako bi razmena energija i hraniva bila što brža i kvalitetnija. Zato se koriste slabo bujne podloge, visoko kalemljeno mesto, a uzgojni oblik je visoko i usko vreteno gde se rezom mora stvoriti rodno drvo što je moguće bliže provodiku stabla. Najkvalitetniji plodovi nalaze se na dvogodišjem i trogodišnjem rodnom drvetu smeštenom bliže deblu drveta.

Slabo bujne podloge su i dalje pravac u kom će se voćarstvo razvijati

Jačina, bujnost, dubina rasta nadzemnog dela mogu govoriti puno toga o stanju korenovog sistema. Bujan rast, predugi izdanci, znak su da je jak i da ima puno snage. Preslab rast izdanaka, prekratak period rasta, prekratki izdanci i pojačan rod, znak su da on dobija sve manje i manje hraniva, opada mu snaga što može dovesti do njegovog preranog starenja. On u tom slučaju ne može davati dovoljno vode i hraniva pa se još više smanjuje snaga rasta, povećava cvetanje, ali na račun većeg odnosa sitne jabuke.

Šta možete učiniti za koren?

Zato je vrlo važno već od samog formiranja uzgojnog oblika obraćati pažnju na taj odnos. Što je koren stariji, opadaće snaga rasta, što se može nadoknađivati pojačanim đubrenjem i primerenom rezidbom. Njegova snaga raspoređuje se uvek na broj ostavljenih pupoljaka u krošnji. Ako je jak, a premalo ostavljenih pupoljaka u rezidbi, daće prejaki rast po pupoljku/izdanku. 

Ako je preslab, a previše ostavljenih pupoljaka rezultiraće raspoređivanjem snage u preveliki broj zdanaka ili plodova pa će time i dubina rasta biti slaba, plodovi manji, a hraniva za jesenji rast i njegovu obnovu ostaće vrlo malo. Njegov jesenji rast odvija se dok je zemljište još toplo pa je zato potrebno obaviti povrat hraniva u zemljište, jesenje đubrenje, što ranije posle berbe.

Zato izreku da je voćka stara onoliko koliko je na njoj staro rodno drvo, možemo dopuniti da je stara i toliko koliko je star i aktivan koren.

Na istoj jačini korena slabiji rez daje više novih, a kraćih jednogodišnjih grana, dok jači rez daje manji broj prebujnih grana, što se u praksi često zanemaruje.

Puno toga zavisi od reza 

Prikraćivanje korena

Njegovu preveliku bujnost možemo smanjiti podrezivanjem. Na taj način kod bujnih zasada ili bujnih sorti (fuji, jonaprinc, florina) regulišemo odnos njegove s jačinom nadzemnog dela. Prikraćivanjem smanjujemo njegovu snagu usvajanja hraniva, pa se proporcionalno smanjuje i snaga rasta nadzemnog dela. 

Otvaranjem uske brazde reznim telom u zemljište se unosi i kiseonik koji je potreban za rast novog korenja. 

Prikraćivanjem se utiče i na njegovu obnovu novim grananjem, stvaranjem novog mladog korena bliže deblu, a time se i skraćuje put hraniva od mesta usvajanja do plodova na stablu. Zvisno od efekta kog želimo izazvati, prikraćivanje ili rez možemo izvoditi neposredno nakon berbe (redovna - povremena obnova, podmlađivanje, grananje) ili nakon cvetanja (smanjivanje bujnosti).

Zasada sorte gala u Međimurju

Uravnotežen odnos 

I na kraju da navedemo načine u tehnologiji kojima možemo uticati na uravnotežen odnos nadzemnog i podzemnog dela iz kog proizilazi umeren rast, obnova rodnog drveta, a time i veliki udeo prve klase plodova.

  1. Usklađivanje intenziteta rezidbe s jačinom korena, visinom stabla i brojem potrošača u krošnji. 
  2. Odabir odnosa postotka zimskog i letnjeg reza vezano uz regulaciju bujnosti.
  3. Određivanje potrebe, vremena i jačine reza korena.
  4. Usklađivanje potrebe za vremenom i količinom osnovnog đubrenja i prolećne prihrane vezano uz bujnost, trenutni ili protekli rod.
  5. Usklađivanje potrebe za prolećnim količinama azotnih đubriva vezano uz bujnost.
  6. Određivanje i ostavljanje optimalnog broja plodova u odnosu na jačinu i sposobnost stabla.

Tagovi

Hraniva Otvaranje uske brazde Koren stabla Prikraćivanje korena Đubrenje voćnjaka Starost korena


Autor

Adrian Horvat

Više [+]

Adrian Horvat je diplomirani inženjer agronomije.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Seljačka vranjska metla za metenje dvorišta.