Ako je u pripremi zemljišta za sađenje jagode dato dovoljno organskih i mineralnih đubriva, kasnije su potrebe znatno manje i đubrenje treba svesti na prihranjivanje azotnim đubrivima, a samo po potrebi fosfornim i kalijumovim.
Nega jagoda (Fragaria vesca L., Fragaria ananassa Duch.) u rodu u toku tri do četiri godine sastoji se u regulisanju rodnosti, uništavanju korova, đubrenju, navodnjavanju i zaštiti od biljnih bolesti i štetočina.
Regulisanje rodnosti obavlja se se proređivanjem (rezanjem) suvišnih bokora kod višegodišnjih biljaka jagode. Obavlja se uklanjanjem oštrim nožem novih bočnih prirasta u momentu prvog okopavanja. Broj dobro razvijenih bokora po biljci treba da bude maksimalno četiri do šest, u uslovima jagode kao višegodišnje kulture.
Operacija zakidanja cvetova počinje 15 dana nakon sadnje, a obavlja se zakidanjem čitave cvetne grane, a ne pojedinačno cvetova. Ovo se ponavlja po potrebi u jesen dva do tri puta.
U jagodnjaku se živići razvijaju na račun matičnih biljaka (bokora), što umanjuje prinos 30 do 70 odsto u zavisnosti od obrazovanih živića. Stoga, ako nema potrebe za obrazovanjem živića, lozice treba zasecati i uklanjati dok su još male. Zakidanje lozica se radi u četiri do pet navrata: prvo - pred cvetanje, drugo - pred zrenje, treće - po završetku berbe, četvrto - sredinom avgusta i eventualno peto u septembru. Zakidanje se obavlja noktima. Ako se zakasni, pa lozice očvrsnu, onda se obavlja voćarskim ili običnim makazama. Postoje i posebne mašine za ovu namenu.
Kada se u proleće stabilizuju noćne temperature na oko 5 - 6°C, uklanjamo sve promrzle i oštećene listove, kao i starije donje listove, koji leže na foliji. Rano prolećni tretman podrazumeva obaveznu primenu bakarnih preparata, nakon čega se primenjuju i kombinacija mankozeba i metalaksila-M, te fosetil-aluminijum u narednim tretmanima.
Nadalje, ishrana putem sistema "kap po kap" prati okvirni program ishrane. Zemljište između bankova, naročito kod težih zemljišta, nastire se slamom kako se plodovi u zrenju ne bi prljali i zarazili.
Po završetku berbe, najkasnije do polovine jula, nadzemna masa se potpuno uklanjanja košenjem, nakon čega sledi program zaštite, ishrane i navodnjavanja.
Polovinom septembra se proređuje broj korenovih vratova na dva do četiri u zavisnosti od bujnosti sorte, a od početka oktobra se usev zasušuje. Od polovine novembra, a najkasnije od polovine decembra kod ranih i osetljivih sorti, jagode se prekrivaju lutrasilom u cilju zaštite od izmrzavanja.
Standardno, održavanje i obrada zemljišta u prvoj godini po sađenju jagode sastoji se u čistoj obradi, a kasnije se kombinuje čista obrada sa malčom. Obrada zemljišta treba da je plitka (pet, šest centimetara) zbog plitkog korenovog sistema biljaka. Malčiranje se obavlja kada plodovi počnu da savijaju cvetne drške i padaju po zemlji, a to je nekada odmah posle precvetavanja jagode.
Jagoda u plasteniku: Ostavite da dozri na biljci radi boljeg ukusa
Ako je u pripremi zemljišta za sađenje jagode dato dovoljno organskih i mineralnih đubriva, kasnije su potrebe znatno manje i đubrenje treba svesti na prihranjivanje azotnim đubrivima, a samo po potrebi fosfornim i kalijumovim.
Godišnje potrebe jagode za hranljivim elementima iznose: 70 - 100 kg azota, 50 - 80 kg P2O5 i 120 kg K2O po ha.
Prvo prihranjivanje obavlja se neposredno pre prve obrade zemljišta (osam do 10 cm) čim vremenske prilike dozvole sa 150 - 200 kg KAN-a ili 80 - 120 kg Uree zavisno od kiselosti (pH) zemljišta. Obavlja se u martu, eventualno u aprilu, ukoliko to nije urađeno u prvom roku.
Sa azotnim đubrivom treba obazrivo postupati i najbolje je da se daje zemljištu putem organskih đubriva pre sadnje. Suvišna upotreba neorganskog azota izaziva veliku bujnost biljke, slabije cvetanje, plodovi su slabijeg kvaliteta i trule, a i brz je porast korovskih biljaka. Osim toga, višak azota podstiče rast stolona (lozica) i obrazovanje štetnih živića na račun proizvodnih bokora što iziskuje dosta rada na njihovom uklanjanju.
Miloš Mitić: Očekujem pet tona jagode alba, nadam se dobroj ceni
Prihranjivanje putem lista (folijarno đubrenje) obavlja se nekim od registrovanih preporučenih preparata. Proizvođači najčešće folijarno đubrivo primenjuju istovremeno kada sprovode i zaštitu, sledećim redom: voda+folijarno đubrivo+insekticid+fungicid.
U našim klimatskim uslovima jagoda se navodnjava najmanje tri do četiri puta. Prvo zalivanje treba izvesti pred cvetanje, drugo pred sazrevanje, treće posle berbe plodova, a četvrto po potrebi. Navodnjavanje se može obavljati brazdicama (širine 10 - 15 cm), zatim natapanjem po sistemu "kap po kap" i veštačkom kišom. Naročito je važno navodnjavanje posle sadnje jagode na bankovima i folijama. Zasad treba obilno zaliti i vlažnost održavati konstantno barem dve nedelje.
Navodnjavanjem "kap po kap" najracionalnije se koristi voda, a uz to i ne postoji opasnost od ispiranja i erozije zemljišta. Ovaj sistem sastoji se od postavljenih plastičnih ili gumenih creva između redova jagode. Na svaki metar crevo je izbušeno, ugrađene su dizne koje smanjuju pritisak (1,2 - 1,5 bara) i voda u vidu kapi izlazi i tako natapa zemljište.
U borbi protiv korova, za zasade jagode starosti jedne do tri godine, upotrebljavaju se:
U vreme cvetanja jagode treba hemijski zaštiti protiv botritisa i pepelnice. Odmah iza cvetanja, potrebna je zaštita protiv lisne pegavosti i botritisa (sive truleži), dok ih nakon berbe treba zaštititi od jagodine grinje, lisne pegavosti i pepelnice.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor