Pretraživanje tekstova
Institut za voćarstvo u Čačku proizveo je novu sortu šljive, koja će ovih dana dobiti i svoje ime. Ovo je 18. po redu sorta šljive nastala u ovoj naučnoj - istraživačkoj ustanovi u poslednjih sedam decenija.
Komisija za priznavanje sorti Ministarstva poljoprivrede Srbije izdala je rešenje u kome priznaje novu sortu šljive, nastalu u Institutu za voćarstvo u Čačku. Ovih dana nova sorta dobiće ime po kome će biti prepoznatljiva u stručnoj i široj javnosti.
Nenad Magazin: Prošlo je vreme otkupa, vreme je da se okrenemo prodaji
Prema rečima direktor Instituta za voćarstvo u Čačku, dr Milana Lukića nova sorta šljive ima redovnu rodnost, što nije tipično za rane sorte, odlikuje se stabilnom rodnošću, relativno visokom za rane sorte.
"Reč je o ranoj sorti šljive. Ona sazreva u drugoj dekadi jula, tačnije sedam do deset dana posle čačanske rane. Prvenstveno je stona sorta, koju odlikuje krupan plod mase od 80 do 90 grama. Ljubičasto je plave boje, okruglastog oblika. Ono što je najznačajnije za naše voćare, ali i proizvođače u Evropi, je to da je poprilično tolerantna na virus šarke šljive," kaže dr Milan Lukić.
On dodaje da je za razliku od čačanske rane bujnost stabla manja, čime je unapređena rodnost nove sorte. Komisija je u novu sortu proizvela hibrid 14/21. Prema rečima dr Lukića time je nastavljena davno započeta misija stvaranja novih genotipova.
"Ovo je 18. po redu sorta šljive koja je plod rada Instituta za voćarstvo, a 46. nova sorta u proteklih 70 godina," kaže dr Milan Lukić, direktor Instituta.
Nova sorta ispitivana je na nekoliko lokaliteta u Srbiji. Jedan je bio u okolini Valjeva, drugi u okolini Novog Pazara.
"Hibrid je nastao ukrštanjem sorti rut geršteter iz Nemačke i kalifornijska plava, američkog porekla. Za razliku od roditelja nova sorta ima krupnije plodove i znatno bolje osobine. Naime, evropsko tržište sve više zahteva okruglasti oblik ploda i to je još jedna njena prednost. Nova sorta rađa pojedinačno, a ne u grozdovima, te stoga i nije preterano osetljiva na moniliju," dodaje dr Lukić.
Autori nove sorte su istraživači iz Instituta za voćarstvo u Čačku pokojni dr Dobrivoje Ogašanović, dr Rade Miletić i dr Svetlana Paunović. Njih troje su započeli hibridizaciju nove sorte pre više od dvadeset godina. Da bi nova sorta zaživela, odnosno dok se odgaje matična stabla i prođe proces sertifikacije, potrebno je da prođe još dve do tri godine.
U Čačanskom institutu za voćarstvo do sada stvoreno 17 priznatih sorti šljiva, ne računajući novu koju je Komisija priznala nedavno. Priznate sorte iz ove ustanove su: čačanska rana, čačanska najbolja, čačanska lepotica, čačanska rodna, čačanski šećer, valjevka, jelica, valerija, mildora, timočanka, boranka, krina, pozna plava, zlatka, nada, divna i petra. Većinu sorti nastalih u Čačku danas gaje voćari širom Srbije i Evrope.
Tagovi
Šljive Nova sorta Čačanska rana Institu za voćarstvo Čačak Dr Milan Lukić Čačanska lepotica Matična stabla Genotipovi Hibrid
Autorka
Više [+]
Biljana Nenković je više od dvadeset godina novinar izveštač iz Kragujevca i Šumadije za nacionalne medije. Preferira afirmativne priče koje podstiču pozitivnu energiju. Moto kojim se rukovodi - Koliko možeš, toliko se usuđuj, i malo više od toga!
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni or... Više [+]
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine
U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni orah, pelin i karanfilić, koji se vekovima koriste u različitim kulturama kao deo biljnih formulacija.
Iako su ove biljke danas dostupne u različitim oblicima, razlike među preparatima često nisu u samim biljkama, već u količinama, koncentraciji i načinu kombinovanja.
Značaj količine i kontinuiteta u biljnoj primeni
U praksi se često sreću preparati koji sadrže minimalne količine aktivnih biljnih sastojaka, što nije u skladu sa tradicionalnim principima fitoterapije. Na primer, tinktura crnog oraha se u mnogim slučajevima nudi u zapreminama od 30 do 50 ml, dok se u ozbiljnijim biljnim formulacijama koriste znatno veće količine.
Slična situacija je i sa pelinom i karanfilićem, biljkama koje se tradicionalno koriste u jasno definisanim dozama i kroz duži vremenski period. Preparati koji sadrže 40–60 kapsula često ne omogućavaju punu primenu u okviru jednog biljnog ciklusa.
Zbog toga se u savremenoj praksi sve više pažnje posvećuje kompletnim biljnim formulacijama, koje obezbeđuju dovoljne količine svakog sastojka za celovit pristup.
Jedan od primera ovakvog pristupa u Srbiji je Vidar antiparazitni program, koji se zasniva na kombinaciji crnog oraha, pelina i karanfilića u jasno definisanim količinama. Ovakva struktura omogućava primenu biljnih sastojaka bez prekida i kompromisa u doziranju, što je u skladu sa principima tradicionalne fitoterapije.👉 antiparazitni program
Prilikom izbora biljnih preparata, važno je obratiti pažnju ne samo na naziv biljke, već i na njeno poreklo, koncentraciju, količinu i način kombinovanja sa drugim sastojcima. Upravo ovi faktori često čine razliku između simbolične primene i ozbiljno osmišljene biljne formulacije.
Goran Stamenković
pre 3 nedelje
Ako nekoga zanima kako izgleda kompletna formulacija sa jasno definisanim količinama i trajanjem biljnog ciklusa, detaljnije sam opisao ovde: Više [+] https://antiparazitniprogram.rs/ U praksi se pokazalo da jasno definisan antiparazitni program, poput VIDAR formulacije, daje stabilnije rezultate od parcijalnih biljnih preparata koji se nude u simboličnim količinama.