"Imamo oko 980 sadnica na 10 ha, sada nam svaka rodi u proseku 20 kg u ljusci, odnosno 6 kg je samo jezgro, godišnje imamo ukupno do 20 tona. Imamo tresač, sakupljač oraha, krkalicu, mašinu za vakuumiranje, hladnjaču i komoru za sušenje", kaže dvadesedvogodišnji Stefan Arnaut, koji je od oca preuzeo brigu oko oraha.
Stefan Arnaut (22) iz Aranđelovca preuzeo je brigu o plantaži oraha, koju je njegov otac kupio pre šest godina. To je bila posađena plantažu od 10 ha u selu Krćevac, sa orahom koji je tada bio u 13. godini.
Nakon sređivanja, onda još nerodnih sadnica raznih sorti, pravilnom primenom svih potrebnih agrotehničkih mera, od đubrenja do orezivanja i navodnjavanja u letnjem periodu, ova plantaža porodice Arnaut postala je jedna od najvećih rodnih plantaža oraha u Srbiji.
"Imamo oko 980 sadnica na tih 10 ha. Sada nam svaka rodi u proseku 20 kg u ljusci, odnosno 6 kg je samo jezgro. Godišnje imamo ukupno do 20 tona. Imamo tresač, sakupljač oraha, krkalicu, mašinu za vakuumiranje, hladnjaču i komoru za sušenje", kaže Stefan.
Kako bi njihova proizvodnja i prodaja oraha bila organizovanija, najpre su nabavili krckalicu, prvi u Srbiji napravljen tresač za orahe, a onda i ostale potrebne mašine koje olakšavaju rad oko ovog voća. Interesantno je to što su za sušaru iskoristili postojeću komoru, koju je otac, kao autoserviser, već imao.
"Otac je još ranije napravio komoru za sušenje vozila, kada je napolju hladno, da bi se kola bolje osušila. Tu komoru smo iskoristili za sušaru. Orah stavljamo na lese, koje su poput rešetki veličine vrata, na njih poređamo jedan red i napakujemo sve u tu komoru i otprilike za noć osušimo oko dve tone oraha", objašnjava mladi Arnaut.
Berba i sušenje oraha traje manje od 10 dana. Kada se orasi dobro osuše, sipaju se u krckalicu. Kako krckalica očisti oko 85 odsto oraha, potrebno je angažavati i dodatnu radnu snagu, koja bi prebirala preostale ljuske od jezgra i zatim ga pakovala u džakove od pet kilograma.
"Planiramo, pored novog sakupljača, jer je stari u kvaru, da nabavimo i traku koju ćemo da nadovežemo na ovu krckalicu, pa će direktno iz krckalice ispadati na mali levator, a iz njega na beskonačnu traku, na kojoj će radnice prebirati. Mislim da će tako biti lakše i brže", uveren je Stefan.
Efektivan rad oko oraha, kaže Stefan, traje od 30 do 40 dana godišnje, sve ostalo je obilaženje i kontrolisanje plantaže. Kako je ovaj posao postao i porodičan biznis, često uz sve potrebne mašine, nema potrebe za angažovanjem velikog broja radnika.
Nakon pakovanja, džakovi se vakuumiraju i skladište u hladnjaču, gde čekaju pravu cenu. Pre mašine za vakuumiranje, rod su čuvali u odgovarajućem skladištu. Međutim rod je gubio na težini, pa i na ceni. Prvi pravi rod iz 2015. godine nisu prodali zbog niske cene, jer je tada orah svuda dobro rodio, pa su ga sačuvali i prodali zajedno sa prošlogodišnjim rodom. Sada u vakuumiranim džakovima, sortiran na krupan i sitan, orah čeka ne samo visoku cenu, već i prave kupce.
"Nismo imali nikakv plan kad smo kupili plantažu oraha, kome bi i kako prodavali rod, to smo rešavali usput. U početku nam je dosta otkupljivao lokalni megamarket i par pijačara. Sada dosta prodajemo pijačarima po Beogradu i pred leto kolačarima. Kolačarima prodajemo onaj sitniji", otkriva mladi voćar.
Za orah su koristili samo republičke subvencije za navodnjavanje, ali kako imaju i umatičeno stado virtenberg ovaca, podneli su zahtev za povraćaj sredstava koja uskoro očekuju. Te ovce pasu travu na plantaži, pa se ona ne kosi često, a njihovim stajnjakom đubre. Ljuske od oraha čuvaju i koriste za loženje u zimskoj sezoni. Tako je čitav ciklus proizvodnje porodice Arnaut zaokužen i sve je iskoristivo.
Na kraju, sa ovogodišnjim rodom, uloženo im se vratilo, 6 kg jezgra oraha po nešto manje od 1.000 sadnica, u zavisnosti od cene, njihova zarada na godišnjem nivou kreće se od 30.000 do 60 000 evra.
Foto: Julijana Kuzmić
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka
