Dešavanja u vezi sa otkupnom cenom maline nastavak je decenijske prakse, smatra ekonomista dr Dragovan Milićević.
Dešavanja u vezi sa otkupnom cenom maline nastavak je decenijske prakse, smatra ekonomista dr Dragovan Milićević. On u svom tekstu na sajtu Makroekonomija piše da ova "igra mačke i miša" počinje još pre berbe.
"Jedino se uloga otkupljivača kroz decenije menjale - nekada veliki prehrambeni sistemi u preradi voća i povrća, sada privatni hladnjačari koji su uglavnom i izvoznici malina", piše Milićević.
Dodaje da se "i nož i pogača" nalaze kod hladnjačara, te da je njihov cilj da "ubiju" cenu proizvođačima, koji nisu dovoljno organizovani. Izuzetak su Ariljci i njihova okolina. Smatra da je dogovor o ceni od 160 dinara predah za Vladu, koja je, kako kaže, mirovna misija između dve suprotstavljene strane.
Srbija je najznačajniji proizvođač maline, a slede je Poljska i Čile. Najveće tržište za izvoz je Zapadna Evropa, a Srbija 90% izvozi u Nemačku, Francusku i Belgiju. Cena se kreće od 2,3 do 2,6 evra.
Tabela 1: Cena izvoza srpske maline po zemljama
Drugo mesto pripada Poljskoj, za koju podaci nisu dostupni. Treći je Čile, koji izvozi 30.000 tona maline godišnje, po cenama sličnim kao što su srpske. Malina se plasira u SAD i Kanadu.
Foto: klimkin / Pixabay
Izvori
Tagovi
Autorka